Žutokljuni plijenor
| Žutokljuni plijenor | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
 Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | ||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
| ||||||||||||||
| Gavia adamsii (Gray, 1859) | ||||||||||||||
| Raspon | ||||||||||||||
 Rasprostranjenost žutokljunog plijenora.
Žuta = Raspon gnijezdilišta Crvena = Raspon zimovališta | ||||||||||||||
Žutokljuni plijenor (Morski gnjurac žutokljuni; lat. Gavia adamsii) je najveći član reda plijenora. Dug je 76-97 centimetara, a težak je 4-6.5 kilograma. Raspon krila iznosi mu 135-160 centimetara. Obično je veći od dosta sličnog velikog plijenora.
Gnijezdi se na Arktiku u Rusiji, Aljaskoj i Kanadi, a prezimljava na moru, uglavnom oko obala Norveške ili zapadne Kanade. Ponekad slučajno odluta malo južnije od normalnog raspona u SAD, pa čak i daleko na jug, do Arizone.
Gnijezdeći odrasli imaju crnu glavu, bijele donje dijelove i kockasti crno-bijeli plašt. Izvan sezone parenja, perje je sivlje, s bijelom bradom i prednjim dijelom vrata. Glavna razlika između njega i velikog plijenora je boja kljuna. Kljun je oblika slamke i žute je boje, zbog čega je dobio naziv žutokljuni plijenor. Znanstveni naziv Gavia adamsii, pak dobiva po mornaričkog kirurgu Edwardu Adamsu.
