Prijeđi na sadržaj

Obala

Izvor: Wikipedija
Istočna obala Atlantika u Brazilu
Obale rijeke Save obrasle u riječno šipražje
Obala Baćinskih jezera kod Ploča

Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Vrste obale

[uredi | uredi kôd]

Obala se prema vrsti vodene površine s kojom kopno dolazi u doticaj dijeli na morsku, riječnu i jezersku obalu.

Morska obala

[uredi | uredi kôd]

Morska obala je područje na kojem kopno dolazi u doticaj s morem. Morska obala može biti stjenovita, pješčana ili šljunčana. Također može biti ravna ili razvedena. Najrazvedenija obala Europe se nalazi u Norveškoj gdje su otapanjem brojnih ledenjaka u prošlosti nastali fjordovi, duboki, dugački i stjenoviti zaljevi.

Hrvatska sa svojih 1185 otoka, otočića, hridi i grebena ima drugu najrazvedeniju morsku obalu u Europi. Ukupna dužina Hrvatske obalne crte je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

Riječna obala

[uredi | uredi kôd]

Riječna obala je ono područje na kojem se kopno dodiruje s rijekama. Kao morske i riječna obala može biti stjenovita, pješčana ili šljunkovita ali i obrasla grmljem i stablima najčešće vrbe. Izgled riječne obale se mijenja pod stalnim abrazivnim djelovanjem rijeke koja protječe uz obalu. Riječna obala je pogodna za izgradnju naselja zbog blizine pitke vode, pa tako svi gradovi leže uz obale neke rijeke.

Jezerska obala

[uredi | uredi kôd]

Jezerska obala je područje na kojem kopno dolazi u doticaj s jezerima. I jezerska obala poput riječne može biti stjenovita, pješčana, šljunčana ili obrasla šipražjem.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Obala