Prijeđi na sadržaj

Ahaggar

Ahaggar
arapski:جبال هقار, Džibāl Hakār
Gorje
Nacionalni park Ahaggar, pokrajina Tamanrasset, Alžir
Topografska karta Ahaggara
Etimologijaberberski: idurar n Ahaggar
tuareški: ⵜⴰⵙⵙⵉⵍⵉ ⵏ ⵡⴰⵏ ⴰⵀⴰⴳⴰⵔ, Wan Ahaggar
Položaj
Koordinate23°17′N 5°32′E / 23.283°N 5.533°E / 23.283; 5.533
SmještajSahara
Država
Najbliži gradoviTamanrasset, Djanet, In Salah
Fizikalne osobine
Najviši vrh
• visina:
• koord.:
Tahat
3.003 m
23°17′N 5°32′E / 23.283°N 5.533°E / 23.283; 5.533
Ostali vrhoviIlamane (2.760), Assekrem (2.728 m)
Geološka starostproterozoik
Planinarstvo
Prvi usponTahat (1931.)
Ahaggar na zemljovidu Alžira
Zemljovid

Ahaggar ili Hoggar (tuareški: Idurar Uhaggar, Ahaggar, ar. جبال هقار‎, ber. idurar n Ahaggar) je gorje na jugu Sahare u južnom dijelu Alžira (alžirska Sahara). Obuhvaća preko 100.000 km². Najviši vrh je Tahat s 3.003 metara nadmorske visine.

Građen je od prekambrijskih kristalnih škriljevaca, koji su mjestimično prekriveni tercijarnom i kvartarnom lavom. Klima je pustinjska.

Stanovnici su većinom Tuarezi, koji se bave stočarstvom (ovce, koze i deve). U podgorini je znatan broj plodnih oaza, od kojih je u južnom podnožju glavna oaza Tamanrasset koja se ranije zvala Fort Laperrine.[1]

U oazama se uzgajaju žitarice i datulje. U Ahaggaru su otkrivena nalazišta nikla, bakra, platine i dijamanata, kao i mnogi tragovi stare kulture.

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]
Tahat, najviša planina u Alžiru i u planinskom lancu Ahaggar.

Udaljen nekoliko stotina kilometara od Atakora, Ahaggar je jedan od najznačajnijih gorja Sahare. Planinsko gorje Ahaggar pokriva veliko područje, s populacijom koja ne prelazi deset tisuća stanovnika. Potencijalnim istraživačima vrlo zanimljivo područje jer je veći dio još uvijek neistražen.

U središtu gorja, kod gradića Atakor uzdižu se njegovi najviši vrhovi: Tahat (2918 m)- najljepši vrh Hoggar-a, Ilamane, legendarni vrh (2760) i Assekrem, gdje se nalazila meterološka stanica Pierre de Foucaulda (2728 m). Gorje, kristalne formacije, podiglo se naglo zbog čestih vulkanskih aktivnosti u vrijeme tercijara i kvartara. Lava je stvorila visoke stupove koji se mogu vidjeti penjući se na Assekrem uz Ilamane. Rezervoar Ahaggara, Atakor, izvor je brojnih vadija (vadi je suha dolina povremenih vodenih tokova u pustinjama sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka, duga do nekoliko stotina km). Vadi Tamanrasset, čije se rijetke vode gube u pijesku Tanezrouft-a. Vadi Tin Tarabine, koji teče prema In Azaou. Istočno od gorja nalazi se Tedefest, čija granitna litica seže preko 2000 m (2327 m na vrhu Garet el Đenoun-a). Serija litica i ledenjaka brani, pristupe Ahaggaru: sjeverozapadno visoravan Mouydir, preko koje prelazi cesta In Salah - Tamanrasset; sjevernoistočno Tasili n'Adžer; jugoistočno je pijesak Ténéréa, In Azaouae i Tin Tarabinea; jugozapadno Tassili Oua n' Ahaggar i Adrar Iforas-a; zapadno je reg Tanezroufta te sjevernozapadno gorja Acedarda i Ahneta.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • (srp.) Vujadinović, S. (2009.): Regionalna geografija Afrike, Geografski fakultet, Beograd
  1. Ahaggar, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 15.10.2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Ahaggar