Al-Hvarizmi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Al-Hvarizmi

Abu Džafar Muhamad ibn Musa-al-Hvarizmi (perz. محمد بن موسی خوارزمی), rođen oko 780. godine u Horezmu (današnjoj Hivi, Uzbekistan), umro 850. godine; iranski je matematičar, geograf i astronom kojem se pripisuje uvođenje arapskih brojeva u matematiku.

No, on je samo zaslužan za prenošenje arapskih brojeva u Europu jer brojčani sustav bilježenja brojeva znamenkama od 0 do 9 vuče korijene iz Indije još oko 500. godine. Da nema tog sustava bilježenja brojeva bila bi nemoguća novija otkrića.

On se u svom djelu "Računanje s indijskim brojevima" pozabavio s tim sustavom i objasnio kako funkcionira. To je djelo prevedeno na latinski i prihvaćeno na Zapadu, a potom i u cijelom svijetu. Bavio se i drugim granama matematike. Sastavio je tablice za funkcije sinus i tangens. Zaslužan je kao autor prve knjige i algebri. U svom djelu "Računanje metodom upotpunjavanja i uravnoteženja" izložio je praktična pravila aritmetičkog računanja koristeći se postupcima koji su kasnije nazvani algebrom (od arapskog naziva knjige: "Hisâb al-'Jabr w-al-Mуqâbalah").

Stranica iz "Algebre"

Dao je opću metodu (Al-Hvarizmijevo rješenje) za nalaženje dva korijena kvadratne jednadžbe:

a x^2 + bx + c = 0\, (gdje vrijedi: {a \neq 0}\,);

i pokazao je da su korijeni

x_1 = \frac {-b + \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}
x_2 = \frac {-b - \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}


Njegov rad podržavao je kalif Al-Mamum, vladar muslimanskog carstva koje se protezalo od Indije do Sredozemlja, koji je za svoje vladavine (oko 820. godine) osnovao "Kuću mudrosti", akademiju u kojoj su se čuvali prijevodi važnih grčkih tekstova.

Među kasnijim matematičarima na koje je utjecao Al-Hvarizmi bili su Omar Hajjam, Leonardo Fibonacci iz Pise i magistar Jakob iz Firence, čija talijanska rasprava o matematici iz 1307. god, sadrži, kao i Leonardova djela, pet tipova kvadratnih jednadžbi, koje su se nalazile u djelima muslimanskih matematičara. Al-Khayyâmova algebra koja označava značajan napredak od Al-Hvarizmijeve algebre, sadrži geometrijska i algebarska rješenja jednadžbi drugog steupnja i jednu izvrsnu podjelu jednadžbi.

Poznata djela[uredi VE | uredi]

  • Hisâb al-'Jabr w-al-Mуqâbalah
  • Kitab al-Jam'a wal-Tafreeq bil Hisab al-Hindi (o aritmetici)
  • Kitab Surat-al-Ard (o geografiji)
  • Istikhraj Tarikh al-Yahud (o židovskom kalendaru)
  • Kitab al-Tarikh (knjiga o povijesti)
  • Kitab al-Rukhmat (o sunčanim satovima)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]