Alosaur
| Alosaur | |
|---|---|
 Alosaurov kostur | |
| Status zaštite | |
| Status zaštite: Fosili | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Sauropsida |
| Nadred: | Dinosauria |
| Red: | Saurischia |
| Podred: | Theropoda |
| Porodica: | Allosauridae |
| Rod: | Allosaurus Marsh, 1877. |
| Vrste | |
| A. fragilis Marsh, 1877. (tip) A. atrox (Marsh, 1878.) Paul, 1987 | |
| Sinonimi | |
| Creosaurus Marsh, 1878. ?Epanterias Cope, 1878. | |
Alosaur (od starogrčkih riječi αλλος/allos ("drugačiji, neobičan") i σαυρος/sauros ("gušter") - "neobični gušter") najkrvoločniji[nedostaje izvor] je i najčešći[nedostaje izvor] dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći[nedostaje izvor] paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.
Opis[uredi | uredi kôd]
Hodao je dvonožno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta s pandžama ali vjerojatno je napadao samo raljama. Zadnji su mu udovi imali četiri pandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.
Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 5 i 10 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.
Ponašanje[uredi | uredi kôd]
Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi kôd]
Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.
