Broz Kolunić
Ambroz Kacitić od plemena Kolunić (Broz) (Dubovik u Kosinju, oko 1460. – Dobrinj na Krku iza 1518.) bio je prvi hrvatski tiskar, đakon, svećenik, pavlin, glagoljski pisac, javni bilježnik i učitelj.[1]
Ambroz Kacitić rođen je u Duboviku, srednjovjekovnom zaselku Kosinjske doline, prepisivač je po njemu nazvanog Kolunićevog zbornika 1486. godine u Knežoj Vasi kod Otočca. Njegova ključna uloga odigrala se u tiskanju prve hrvatske tiskane knjige, Prvotiska ili Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483. godine - čime upravo on postaje prvi hrvatski tiskar. O tome je ostavio jasne tragove u vidu zapisa u rukopisnom Misalu kneza Novaka - koji je poslužio kao predložak za tiskanje Prvotiska - preko kojeg je kodirao svoj potpis i tragove u Prvotisku kroz slijepe otiske.[2] Tako u hrvatskom Prvotisku dolaze slijepi otisci na pet stranica u devet pozicija u ukupno 340 slovnih znakova. Svi oni upućuju na Ambroza Kacitića, njegov potpis i imendane te njegovu pripadnost kosinjskim pavlinima.
Kacitić je jedan od glavnih likova prvog romana otisnutog glagoljicom Misal kneza Anža Frankopana hrvatskog književnika Tomislava Beronića, koji je objavljen na temelju istraživanja o Kosinjskoj tiskari 2023. godine.[3]
Dana 12. travnja 2025. godine prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću postavljan je spomenik[4] i dvije spomen-ploče u Donjem Kosinju, uz crkvu sv. Petra i Pavla. Spomenik je svečano otkriven na Petrovu, 29. lipnja 2025. godine.[5][6]
Krajem 2025. godine Kacitić je povijesno obrađen u knjizi Prvi hrvatski tiskar Broz žakan,[7] kojom se potvrđuje njegov rad na hrvatskom Misalu po zakonu rimskoga dvora u Kosinjskoj tiskari.
Zapis Ambroza Kacitića napisan 15. studenoga 1482. u Novakovom misalu iz 1368. godine kojim ukazuje na slijepe otiske u hrvatskom Prvotisku.
Spomen-ploča Ambrozu Kacitiću, postavljena na postolje ispod njegove biste. Rad ak. kipara Slavena Miličevića.
Spomen-ploča Ambrozu Kacitiću u zaselku Vukelići u Donjem Kosinju. Rad ak. kipara Slavena Miličevića. Na spomen-ploči, između ostalog, dolazi njegova poznata maksima, u originalu glagoljicom i transliterirano na standardni hrvatski jezik: "I još vas molim gospodo redovnici i đakoni da se spomenete na priču ovu da je knjigama teško prići i tko knjige poštuje da je u knjigama poštovan."
- ↑ Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj, Kosinj konzalting. Velika Gorica, Kosinj, Zagreb. str. 353–380. ISBN 9789538417221
- ↑ Slijepi tisak ili blindruck. Novi val. Pristupljeno 18. srpnja 2025.
- ↑ Misal kneza Anža Frankopana. KVAKA, Velika Gorica. 2023. ISBN 9789538417238
- ↑ Mance, Ivan. Spomenik prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću. Broz žakan. Pristupljeno 14. travnja 2025.
- ↑ Pušić, Mario. 30. lipnja 2025. Na bajkovitom humku podignut spomenik Gutenbergu iz Like: ‘Trebali su mi mjeseci da shvatim što ova slova znače, a kad sam shvatio...‘. Jutarnji list. Pristupljeno 18. srpnja 2025.
- ↑ Pušić, Mario. 2. srpnja 2025. Hrvatski Gutenberg dobio spomenik u Lici: Na otkrivanje došlo 1500 ljudi, a misu mu služili biskup i 10 svećenika. Jutarnji list. Pristupljeno 18. srpnja 2025.
- ↑ Mance, Ivan. 2025. Prvi hrvatski tiskar Broz žakan. Kosinj konzalting, Župa sv. Antuna Padovanskog. Oroslavje, Gornji Kosinj. ISBN 9789534662809