Prijeđi na sadržaj

Misal po zakonu rimskoga dvora

Izvor: Wikipedija
Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.) nalazi se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Misal po zakonu rimskoga dvora (glagoljički: Ⰿⰹⱄⰰⰾⱏ ⱂⱁ ⰸⰰⰽⱁⱀⱆ ⱃⰹⰿⱄⰽⱁⰳⰰ ⰴⰲⱁⱃⰰ) naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno. Hrvatski Prvotisak (lat. editio princeps) otisnut je samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Misal po zakonu rimskoga dvora

Unatoč svim nagađanjima, za hrvatski Prvotisak, koji je ujedno i prvi misal na Svijetu koji nije tiskan latinicom, nego nekim drugim pismom - glagoljicom, u početku se mislilo da je tiskan u Mletcima, ali u današnje vrijeme prevladala je pretpostavka kako je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu. Ugledni poznavatelj i povjesničar knjige Zvonimir Kulundžić u svojim je brojnim radovima i knjigama na tu temu iznio uvjerljive dokaze koji govore u prilog Kosinja kao mjesta tiskanja Misala.[1] Ivan Mance u knjizi Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi, obrađuje sve dostupne materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare) te time dodatno pozicionira Kosinj kao lokalitet prve tiskare u Hrvata i mjesto tiskanja Misala. Osim Mletaka i Kosinja, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljani su tako Izola, Roč i Modruš u Lici. Novijim istraživanjima Ivana Mance u knjizi Kosinjska tiskara - povijesna, informacijska i kartografska studija,[2] Kosinj postaje najutemeljeniji i najizgledniji lokalitet tiskanja Prvotiska, financiranjem Anža (Ivana) VIII Frankapana Brinjskog i radom prvog hrvatskog tiskara i autohtonog Kosinjana Ambroza Kacitića od plemena Kolunića. Tiskan je i na pergameni, te je prva hrvatska i slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni. Osim toga, hrvatski je prvotisak prva hrvatska i slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Jedna je od najljepše tiskanih inkunabula uopće.[3]

Misal prvi spominje nadbiskup zadarski Matej Karaman (1700. – 1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski, koji duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana". Bobrowski 20. listopada 1821. godine iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

Sačuvano je dvanaest[4] nepotpunih primjeraka, od kojih se sedam čuva u Hrvatskoj. Dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (signature: RI-4°-62a i RI-4°-62b), dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (signature: Ink.-II-14a i Ink.-II-14b), jedan u samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Ksavera u Zagrebu (signatura: Sign. II, A, 1.)[5], jedan u Dominikanskom samostanu na otoku Braču[6] te jedan u Gradskoj knjižnici grada Zagreba.[7] Izvan Hrvatske čuva se pet primjeraka. Jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu (signatura: BX2015.A5 R6 1483)[8], jedan u ruskoj Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu (signatura: Берч. 1)[9], jedan Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču (signatura: Ink.1.D.14)[10] te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu (signature: Inc. II 733 i Inc. II 744).[11][12]

Ostalo

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović darovao je u službenom posjetu papi Lavu XIV. 31. listopada 2025. otisak Misala.[13]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Kulundžić, Zvonimir. 1960. Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb.
  • Kulundžić, Zvonimir. 1966. Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46 (rujan 1966.), str. 129. – 148. (separat)
  • Kulundžić, Zvonimir. 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb.
  • Mance, Ivan. 2013. Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak: Split, ISBN 9789533360287
  • Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara - povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Kosinj: Kosinj konzalting. Velika Gorica, Kosinj, Zagreb, ISBN 9789538417221
  • Mance, Ivan. 2025. Prvi hrvatski tiskar Broz žakan. Kosinj konzalting, Župa sv. Antuna Padovanskog: Oroslavje, Gornji Kosinj. ISBN 9789534662809

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
    »Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine.«
  2. ↑ Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara - povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj, Kosinj konzalting. Velika Gorica, Kosinj, Zagreb. ISBN 9789538417221
  3. ↑ Hrvatske inkunabule, www.croatianhistory.net, pristupljeno 22. svibnja 2009.
  4. ↑ Hrvatski Prvotisak iz 1483. www.croatianhistory.net. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  5. ↑ Naša glagoljaška baština. Franjevci trećoredci glagoljaši. 30. listopada 2019. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  6. ↑ User, Super. Samostan Sv. Marije Milosne – Bol na Braču. Dominikanci. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  7. ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji. katalog.kgz.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2022. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  8. ↑ Catholic Church; Otto Vollbehr Collection (Library of Congress), ur. 1483. Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. s.n.]. [Europe.
  9. ↑ Nazor, Anica. 2008. "Ja slovo znajući govorim ..." : knjiga o hrvatskoj glagoljici. Srećko Lipovčan, Zlatko Rebernjak. Erasmus. Zagreb. str. 90. ISBN 978-953-6132-83-6. OCLC 682146339
  10. ↑ Missale Romanum Glagoliticum. Österreichische Nationalbibliothek (njemački). Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  11. ↑ Incunable - Inc.II.733. Digital Vatican Library
  12. ↑ Inc.II.733, Inc.II.734. 25. siječnja 2022. Missale Romanum Glagoliticum. Biblioteca Apostolica Vaticana
  13. ↑ Hrvatski misal u Vatikanu. Marija, god. LXIII., br. 693 (prosinac 2025.), str. 6

Vanjske poveznice - digitalni primjerci

[uredi | uredi kôd]