Ante Kovačević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ante Kovačević (1894.-1975.), bio je hrvatski književnik, po struci učitelj. Rodom je iz Smiljana.[1]

Potomak je kneza vinjeračkog Dujma Kovačevića, koji je s rodonačelnikom uglednog plemićkog roda Rukavina Vidovgradskih Jerkom Rukavinom poveo 1683. u seobu Hrvate u Bag, a 1686. u Liku. Kovačević se smjestio u Smiljan, a Ante Kovačević potječe od te obitelji.[2]

Napisao je djela:[3]

  • Jezuitska propaganda u Hrvatskoj: (rieč hrvatskome narodu), 1900. pod pseudonimom Hrvatko Hrvatović
  • Obrazovanje karaktera, 1923.
  • Jovan Cvijić i naša nacionalna psihologija, 1924.
  • Seksualno uzgajanje: povodom prevodne literature o tom predmetu, 1924.
  • Što čitaju naši mlađi, 1927.
  • Nekoje misli o savremenom uzgajanju učitelja , 1928.
  • Ideali naše omladine: savremeni psihološki dokumenat, 1929.
  • Narodna duša: satire i humoreske, Matica hrvatska, 1930.
  • Naši ljudi: satire i humoreske, Matica hrvatska, 1932.
  • Od danas do sutra, 1936.
  • Lički humoristi : II, 1938.

Članke je objavio u znanstveno-pedagoškoj smotri Napredak Pedagoško-književnog zbora iz Zagreba.[3]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Knjiga o Smiljanu; Ana Tomljenović. Smiljan i okolica (Brušane, Trnovac, Bužim) piše Ivica Franić, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 61
  2. Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  3. 3,0 3,1 Katalog knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu