Ante Kovačević
Ante Kovačević (1894. – 1975.), bio je hrvatski književnik, po struci učitelj. Rodom je iz Smiljana.[1]
Potomak je kneza vinjeračkog Dujma Kovačevića, koji je s rodonačelnikom uglednog plemićkog roda Rukavina Vidovgradskih Jerkom Rukavinom poveo 1683. u seobu Hrvate u Bag, a 1686. u Liku. Kovačević se smjestio u Smiljan, a Ante Kovačević potječe od te obitelji.[2]
Napisao je djela:[3]
- Jezuitska propaganda u Hrvatskoj: (rieč hrvatskome narodu), 1900. pod pseudonimom Hrvatko Hrvatović
- Obrazovanje karaktera, 1923.
- Jovan Cvijić i naša nacionalna psihologija, 1924.
- Seksualno uzgajanje: povodom prevodne literature o tom predmetu, 1924.
- Što čitaju naši mlađi, 1927.
- Nekoje misli o savremenom uzgajanju učitelja, 1928.
- Ideali naše omladine: savremeni psihološki dokumenat, 1929.
- Narodna duša: satire i humoreske, Matica hrvatska, 1930.
- Naši ljudi: satire i humoreske, Matica hrvatska, 1932.
- Od danas do sutra, 1936.
- Lički humoristi : II, 1938.
Članke je objavio u znanstveno-pedagoškoj smotri Napredak Pedagoško-književnog zbora iz Zagreba.[3]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- ↑ Knjiga o Smiljanu; Ana Tomljenović. Smiljan i okolica (Brušane, Trnovac, Bužim)[neaktivna poveznica] piše Ivica Franić, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 61
- ↑ Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
- ↑ a b Katalog knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu