Arduino

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Logo koje se rabi s Arduinom i arduino kompatibilnim mikontrolerima
Arduino Uno
Arduino (pješački prijelaz)

Arduino je ime za otvorenu računarsku i softversku platformu koja omogućava dizajnerima i konstruktorima stvaranje uređaja i naprava koje omogućava spajanje računala s fizičkim svijetom tj. stvaranje interneta stvari. Arduino je stvorila talijanska tvrtka SmartProjects 2005. rabeći 8-bitne mikrokontrolere Amtel AVR, da bi stvorili jednostavnu malu i jeftinu platformu s kojom bi mogli lakše povezivati računala s fizičkim svijetom. Dizajneri su izabrali ime Arduino po imenu kafića u kojem su se dizajneri sastajali kada su stvarali projekt.

Sklopovlje[uredi VE | uredi]

Ploče za proširenja (štitovi)[uredi VE | uredi]

d==Programiranje== Ne postoji programski jezik koji je određen za Arduino, jer kranji izvršni program koji se učitava je u binarnom strojnom jeziku i sav rad pretvaranja iz programskog jezika u binarni kod vrši se s programom prevodiocem.

U praksi mnogi programeri rabe integrirano programsko okruženje IDE koji se razvio za Arduino, i koje je dostupno za monoge operacijske sustave. Ovaj IDE je razvijen u programskom jeziku Java, i izveden je iz jednog prijašnjeg projekta za obradu programskih jezika te obradu užičenih platformi. Ovaj IDE ima osnovne odlike obradnika znakova, s naglašavanjem sintakse nekog programskoj jezika, usklađivanjem lijevih i desnih ograda, preslikavanje i ljepljenje znakova, pretraga i zamjena itd. Ovaj IDE također posjeduje posebne prozorčiće koje prikazira razne statuse, i naredbene tipke za mnoge zajedničke funcije, te niz izbornika.

Arduino IDE s proramskim primjerom na engleskom jeziku

Postoje i drugi IDEovi koji se mogu rabiti za razvijanje programa za Arduino i jedan od njih je i AVR Studio i Amtel Studio koji se može dobiti od proizvođaća mikroobradnika koji se rabe u Arduinu.

Mnogi Aruduino programi napisani su inačicama programskog jezika C ili C++ koje rabe biblioteku rutina koje su razvili mnogi korisnici preko vremena i koje je podržano o strane Arudino IDE-a.

Primjeri[uredi VE | uredi]

Minimalni Arduino program[uredi VE | uredi]

Minimali program za Arduino ima sljedeću strukturu:

  • setup() - izvodi se na početku kada se Arduino upali ili kada se resetira
  • loop() - beskonačna petlja koja je u stvari glavni program Arduina

Primjer svjetleće diode[uredi VE | uredi]

Mnoge Arduino ploče imaju iglicu broj 13 koja je priključena na svjetleću diodu (LED diodu), i najjednostavniji primjer jest upravljanje svjetlećom diodom.

#define LED_IGLA 13                 // Broj iglice koja je priključena LEDu.

void setup() {                      // Izvedi kada se upali Arduino ili resetira
    pinMode(LED_IGLA, OUTPUT);      // Preobrazi iglu 13 u digitalni izlaz.
}

void loop() {                       // Beskonačna petlja
    digitalWrite(LED_IGLA, HIGH);   // Upali LED
    delay(1000);                    // Čekaj 1 sekundu (1000 millisekundi).
    digitalWrite(LED_IGLA, LOW);    // Isključi LED.
    delay(1000);                    // Čekaj 1 sekundu.
}

Vrela[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]