Arheološki muzej Narona
| Arheološki muzej Narona | |
|---|---|
| |
| Osnovan | 28. travnja 2005.[1] |
| Smještaj | Vid |
| Vrsta | arheološki muzej |
| Broj posjetitelja | 14.231[2] (2022.) |
| Ravnatelj | mr. sc. Toni Glučina |
| Kustos | Konstanta Bukovac |
| Ulaz | 6 € (individualni posjeti) 3 € (učenici, studenti i umirovljenici) 4 € (grupni posjeti) 14 € (obiteljska) |
| Službena stranica | www.a-m-narona.hr |
Arheološki muzej Narona nalazi se u Vidu, mjestu u neposrednoj blizini Metkovića, a izgrađen je nad augusteumom, hramom posvećenom božanskom Augustu.
Prva poznata arheološka iskopavanja u Naroni provedena su 1877. pod vodstvom tadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu Mihovila Glavinića.[3] Prvo veće istraživanje proveo je Carl Patsch čije je rezultate objavio 1907. u monografiji pod nazivom "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), a godinu poslije u članku "Kleinere Untersuchungen in und um Narona" ("Manja istraživanja u Naroni i oko nje"). Istraživanja su nastavljena i nakon Drugog svjetskog rata, a 1995. i 1996. se dogodilo najznačajnije dosadašnje otkriće: pronalazak najmanje 19 kipova; 16 kipova rimskih careva i drugih pripadnika carske obitelji, te ostaci rimskog hrama Augusteuma koji čine osnovu muzejskog postava.[4]
Projekt prvog muzeja u Hrvatskoj koji je izgrađen in situ hrvatskog arhitekta Gorana Rake nagrađen je nagradom "Vladimir Nazor". Kamen temeljac položen je 19. srpnja 2004., a muzej je za posjetitelje otvoren 18. svibnja 2007. Za poseban doprinos obogaćenju kulturno-turističke ponude Hrvatske, nagrađen je posebnim priznanjem Hrvatske turističke zajednice u sklopu nagrade "Plavi cvijet" za 2007. godinu.[5][6] Godine 2009. muzej je bio nominiran za europski muzej godine.[7]
Najreprezentativniji primjerci dugogodišnjih arheoloških nalaza izloženi u stalnom postavu muzeja. Ukupno je izloženo oko 900 nalaza (kipovi, keramika, nakit, staklo, novac...) s različitih lokacija u Naroni, a datiraju od kraja 3. stoljeća pr. Kr. do 15. stoljeća po. Kr.[4]
Dio vanjskog postava nalazi se na platou ispred zgrade muzeja, s izloženim ulomcima arhitektonskih ukrasa hrama, funkcionalnim i dekorativnim dijelovima opreme foruma. U glavnoj izložbenoj dvorani koja je na mjestu samog rimskog hrama nalaze se kipovi careva i njihovih članova obitelji. U pet vitrina nalaze se nalazi sa šireg prostora hrama: ulomci skulptura, novci, staklo, predmeti od metala i kosti, keramika i lucerne.
Sam arheološki materijal podijeljen je na javni život i arhitekturu Narone, a u četiri reda vitrina nalazi se materijal s lokaliteta: bedemi, Erešove bare, nekropole, bazilika u trasi vodovoda, Njive-Podstrana i Sv. Vid. Osim malog arheološkog parka na vanjskim se terasama nalaze kameni spomenici kultne i sepulkralne tematike, ulomci arhitektonske dekorativne plastike te mozaik ispod staklenog poda koji najvjerojatnije pripada rimskoj taberni.[4]
-
Unutrašnjost muzeja -
Vitrine s nalazima -
Kipovi carske obitelji -
Dio vanjskog postava na vrhu zgrade muzeja
.jpg)
- ↑ Uredba Vlade RH o osnivanju Narodne novine 57/2005.
- ↑ Izvješće o radu za 2022. Muzejski dokumentacijski centar (str. 28., pristupljeno 13. rujna 2023.)
- ↑ Arheološki muzej Narona Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 23. siječnja 2022.)
- ↑ a b c Zbirka Arheološkog muzeja Narona Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2010. (Wayback Machine) Službene stranice Arheološkog muzeja Narona (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ O Arheološkom muzeju Narona Službene stranice Arheološkog muzeja Narona (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ Pobjednici Plavog cvijeta po godinama Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2014. (Wayback Machine) (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ Arheološki muzej Narona Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 28. srpnja 2019.)
- Arheološki muzej Narona
- Arheološki muzej Narona na stranicama TZ Metković Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheološki muzej Narona |
