Arikara Indijanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Djevojka iz plemena Arikara

Arikara (Sahnish, Ricaras, Black Pawnees) je sjevernoameričko indijansko pleme porodice Caddoan, naseljeno u ranom 19. stoljeću na gornjem Missouriju u Sjevernoj Dakoti. Prvi izvještaji o Arikara Indijancima dolaze nam iz ranih 1700.-tih godina kada ih nekoliko tisuća živi u selima duž Missourija u Južnoj Dakoti, konstantno se krečući uzvodno. Dolaskom 19. stoljeća Arikare počinju gubiti na populaciji, a prije odlaska na rezervat pridružili su plemenima Mandan i Hidatsa, članovima grupe Siouan u Sjevernoj Dakoti, na rijeci Missouri. Otuda su ova tri plemena prebačena na rezervat Fort Berthold, gdje sa njima žive u konfederaciji pod imenom Three Affiliated Tribes, često skraćeno nazivana i MHA Nation.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Arikara označava 'rogove' (='horns), i vezano je uz njihov stari običaj nošenja kose s umetnutim komadima kostiju u obliku roga, sa svake strane kreste. Ovo dolazi od 'ariki' = 'horn' + suffix ra, koji označava množinu. Istog porijekla je i ime njihovih prvih srodnika Pawnee Indijanaca, koje je došlo od 'pariki', vidi Pawnee. Arikara bijahu poznati i kao Black Pawnee (=Crni Poni) jer su porijeklom od Pawnee Indijanaca. Ovaj naziv spominje Gallatin. Nazivani su i sličnim varijantama imena: Ricaras i Ree (skraćeno). Sami sebe nazivaju Sahnish ili Sanish (='person'). Indijanci Hidatsa nazivali su ih A da ka' da ho.

Jezik[uredi VE | uredi]

Govorno područje jezika plemena Arikara

Jezik arikara član je skupine pawnee, porodice Caddoan.

Lokalne grupe[uredi VE | uredi]

Arikare, drži Swanton, porijeklom su od Skidi Pawnee Indijanaca. Gilmore (1927) drži da su Arikara bili konfederacija malenih plemena od kojih su 4 bila veća i sastojala se od po nekoliko manjih skupina. Prema njemu to su bili:

  • Awahu ili Left Behind, udruženi sa Hokat i Scirihauk.
  • Hukawirat ili Huawirate (they came from the East), udruženi sa Warihka i Nakarik.
  • Tukatuk ili Tuhkatakux (Village Against a-Hill), sa Tsininatak i Witauk.
  • Tukstanu Tuhkasthanu (Buffalo Sod Village), sa Nakanusts i Nisapst.

Kompletan popis[uredi VE | uredi]

Španjolci (1790) 7 'nacija' Tabeau (1803-4) 10 sela Murie (1903) 8 bandi Curtis (1909) 10 bandi Gilmore (1920) 12 sela Parks (1970)
1 Astaray Rhtarahé / Ḣtadhahé 'Concave foot' / AxtáRAhi
2 Aquajere Sawa-haini awa:hini' / / /
3 / Waho-erha / Wahúkḣá 'Hill in Water' / /
4 / Awahaux Awaho 'People Who Came Out of Ground Last and Left Behind' Awáhu 'Abandoned' Awáhu 'Left Behind' Awáhu 'Left Behind'
5 / Toucatacaux Tuchkataku 'Village Upon the Prairie' Itukátaku 'Village at foot of hill' Tukatuk 'Village at foot of hill' tUhka:tákUx 'Village against a hill'
6 Turucatuqu Touno-catacaux / / / /
7 Naucat Laocata Rahokata Nhukát 'River-bank' Hokát 'Stake at the shore NAhu:ká:tA 'By the Water'
8 / Tchinantacaux Chiriruttaku 'An Opening Up on a Tree' Chinhnataku 'Ash on Hilltop' Tšinina' ták' Ash Woods čiNIhnahtákUx 'Ash Tree on a Hill'
9 Tucastinao Toucoustahane Tuchkatstaharu Village on Buffalo Grass Land Itukstánu Turf Village Tukstánu Sod'house village tUhkAsthánu' Buffalo Sod Village
10 Acarica Narh-karicas Nakariek 'Horn on Tree' Primjer Nakarik' na:karíkA (haikaríkA) Tree Branch Sticking Out
11 / / Hokawirat 'From the East' Hukawidhát 'East' Hukáwirat 'East' hu:ka:wirát 'Eastern'
12 / / / Wadhíḣka Waríhka 'Horn log' warihká'
13 / / / Shitinishapisht Nišapst 'Broken Arrow' Šitini:šápIt' 'They Broke the Arrow'
14 / / / / Wítauh Long-hair People wi:ta'ú:xU Long Haired Man
15 / / / / Nakanústš' 'Small Cherries' /
16 / / / / Sciriháuḻḣ 'Coyote Fat' /
17 Alicara / / / / /

Sela[uredi VE | uredi]

Rani izvori spominju sljedeće nazive: Hachepiriinu, Hia, Kaka, Lahoocat, Okos, Paushuk i Sukhutit.

Etnografija[uredi VE | uredi]

Arikara bijahu polu-sjedilačko prerijsko pleme za koje arheologija tvrdi da su naseljeni uz dolinu Missourija najmanje od 14. stoljeća. Njihova sela sastojala su se od polu-podzemnih nastambi prekrivenih zemljom. Zimi bi odlazili u lov na bizone vraćajući se u proljeće kući zbog sadnje. Arikare su bili prvenstveno farmeri, koji su uzgajali kukuruz, grah, bundeve, duhan, lubenice, suncokret i drugo. Obradiva zemlja vlasništvo obiteljskih grupa, i na njima su radile žene. U obradi tla, Arikara-žene služile su se štapovima za kopanje učinjenih od bizonovih ili jelenjih rebara i nasađenih na dugi štap i dobro stegnuto uzicama. Svojim poljoprivrednim proizvodima Arikare su trgovali sa Teton Siouxima, od kojih su se snabdijevali drugom trgovačkom robom koje nisu imali. -Matrilinearnost je ženi davala visoki status u društvu a poznavali su i avunkulat i sororalnu poliginiju ili sororat.

Povijest[uredi VE | uredi]

Delegacija Mandana i Arikara

U desetom mjesecu 1804. godine ekspedicija Lewisa & Clarka dolazi u kontakt sa Arikarama i ostaje sa njima pet dana. Po podacima članova ekspedicije muškarci su na sebi nosili bizonove ortače, leggingse i mokasine. Mnogi imahu tada i puške koje su dobili putem trgovine. Uskoro su Arikare postali smetnja koji su se kretali uz Missouri. Ovo dovodi do rata sa trgovcima što je rezultiralo 1823. godine prvom intervencijom američke vojske protiv prerijskih plemena. Arikare neće još dugo provoditi slobodan život na preriji. Godine 1851. u Fort Laramieu utemeljen je rezervatvat za tri plemena sa gornjeg Missourija, njih Mandane i Hidatse. Arikare su izgubili mnogo od svoje populacije u epidemija za vrijeme Euro-Američkig osvajanja. Većina pripadnika identificira se sa starom bandom Awahu. Kraj u kojem danas žive na rezervatu sa Mandanima i Hidatsama, nalazi se u distriktu White Shield. Godišnje održavaju powwow svečanosti na kojima pjevači društva ' Dead Grass Society ' pjevaju svoje pjesme, koje su dio njihove tradicije ([1]). SIL (1977) navodi da Arikare broje oko 1,000 osoba. Podaci Joshua Projecta (2005) srezao im je broj na svega 200 .

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Arikara