Bundeva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bundeva
Bundeva
Bundeva
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Rosopsida
Red: Cucurbitales
Porodica: Cucurbitaceae
Rod: Cucurbita
Vrsta: C. pepo
Dvojno ime
Cucurbita pepo
L.
Područje života

Bundeva (lat. Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka s puzavom stabljikom. Ostali nazivi jesu: tikva, buča, žuta tikva.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Bučine sjemenke

Puzava stabljika bundeve naraste i do 10 m, a cvijetovi su žuti i smješteni u pazuhu listova. Biljka razvija posebno muške posebno ženske cvjetove, a listovi su veliki, srcolikog oblika i vrlo hrapavi. Plodovi su kuglastog oblika, ponekad rebrasti. Plodovi bundeve su hranjivog blagog i slatkastog ukusa, a sjemenke uljnatog ukusa.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Biljka potječe iz Meksika, a zahvaljujući Španjolcima prenijeta je u Europu. Jedna od vrsta bundeve potječe iz Indije, dok se na području Europe najviše raširila okrugla bundeva koja potječe iz Amerike.

Ljekoviti dio biljke[uredi VE | uredi]

Bundevino sjeme i jestivi mesnati dio bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama, šećerom i brojnim mineralnim tvarima.

Ljekovito djelovanje[uredi VE | uredi]

Bundevu bi u svoju ishranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili. Hladno prešano bučino ulje veoma je zdravo i preporučljivo stolno ulje, pomaže kod opeklina, za rane ili za trljanje kože ispucane od hladnoće. Redovita konzumacija bučinih sjemenki uklanjaja karakteristične probleme kod adenoma (povećanja) prostate, koji se vraćaju prestankom uzimanja sjemenki. Oljušteno sjeme bundeve pomaže kod crijevnih parazita.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bundeva
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bundeva
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Bundeva