Astara (Iran)
| Astara آستارا | |
|---|---|
.jpg) | |
| Koordinate: 38°25′N 48°52′E / 38.417°N 48.867°E | |
| Država | Iran |
| Pokrajina | Gilan |
| Okrug | Astarinski okrug |
| Stanovništvo (2016.) | |
| - Grad | 51,579 |
| Vremenska zona | IRST (UTC+3:30) |
| - Ljeto (DST) | IRDT (UTC+4:30) |
| Zemljovid | |
  Astara Astara na karti Irana | |
Astara (perzijski: آستارا; također romanizirano kao Āstārā) je grad i sjedište Astarinskoga okruga koji se nalazi unutar Gilana, pokrajine Irana. Prema popisu stanovništva iz 2016. godine Astara je imala 51,579 stanovnika.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Istočno od Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Astara je jedna od najsjevernijih gradova u Iranu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 2 kilometara. Sjeverno od Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Azerbajdžan te Azerbajdžanska Astara.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[1] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[2]
Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga Kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[3] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru (ovaj dio) južno od rijeke Astaračaj.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većina stanovništva grada su Azeri koji pričaju azerski jezik.[4][5] U gradu se nalazi i značajan broj Tališa.[4] Šijiti su najbrojniji vjerski pripadnici u gradu. U gradu je također prisutna i sunitska manjina.
Turizam[uredi | uredi kôd]
Astara ima mnoge turističke atrakcije te je zbog toga važno iransko turističko odredište. Grad ima veliku selekciju plaža te se nalazi kraj kišne šume. Godišnje Astaru posjećuju oko 6 milijuna Iranaca te oko 600 tisuća stranih turista, uglavnom s Kavkaza.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ =ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, Encyclopædia Iranica, 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [1], pristupljeno 29. kolovoza 2019.
- ↑ Minorsky, Vladimir. Listopad 1954. A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid. Bulletin of the School of Oriental and African Studies. SOAS, University of London. London. 16 (3): 515–527. doi:10.1017/S0041977X00086821 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć)
- ↑ [2]
- ↑ a b دائره المعارف بزرگ اسلامی – آستارا
- ↑ http://www.gchto.ir/en/pages/about-gilan/astara.php Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2013.
