Bălți
| Bălți | |
|---|---|
| Država |  Moldavija |
| Osnivanje | 1620.[1][2][3] |
| Status grada | 1818. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Vasile Panciuc |
| Površina | |
| • Ukupna | 78 km² |
| • Urbano područje | 41.43 km² |
| Visina | 59 m |
| Koordinate | 47°46′N 27°55′E / 47.767°N 27.917°E |
| Stanovništvo (procjena 1. siječnja 2013.) | |
| • Entitet | 144.800 (1.912 stanovnika/km²) |
| • Metropolitansko područje | 149.700 |
| Vremenska zona | istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| • Ljeto (DST) | istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | MD-20xx |
| Pozivni broj | +373 231 |
| Stranica | balti.md |
 | |
  Bălți | |
Bălți (poljski: Bielce, ukrajinski: Бєльці, ruski: Бельцы) je grad u Moldaviji.
Drugi je po površini i gospodarskoj važnosti grad u Moldaviji nakon Kišinjeva, a treći po broju stanovnika nakon Kišinjeva i Tiraspola. Grad je jedan od pet moldavskih općina. Ponekad se naziva i "Sjeverni grad", veliko je industrijsko, kulturno, gospodarsko i prometno središte sjevera zemlje.
Riječ "Bălţi" u izravnom prijevodu s rumunjskog jezika znači "močvara". Smatra se da je grad tako nazvan jer je osnovan na uzvisini koja dominira močvarnim područjem koje formira potok Răuţel koji je ulijeva u rijeku Răut. Na ruskom jeziku postoje dva naziva za grad Бельцы i Бэлць.
Nalazi se 127 km sjeverno od glavnog grada Kišinjeva, na rijeci Răut, pritoku Dnjestra, na brdovitom krajoliku u Bălți stepi. Na vrhovima i padinama tri brda i dvije male doline. Zemljište na sjeveru Moldavija je vrlo plodno, uglavnom se sastoji od crnice.
Općina se prostire na 78,0 km², dok je gradsko područje 41,42 km², selo Elizaveta (istočno predgrađe) ima 9,81 km², a selo Sadovoe (sjeverozapadno predgrađe) 26.77 km². Od ukupne površine važno dio 20,11 km² zauzima poljoprivredno zemljište.
Prema podacima Moldavskog odjela za statistiku i sociologiju iz 2004. u općini Bălţi živi 127.561 stanovnik, od čega u samom gradu 122.669, dok u prigradskim naseljima Elizaveta i Sadovoe ima 3.523, odnosno 1.369 stanovnika. Od tog broja, 58.418 bili su muškarci, a 69.143 žene.
- Etničke grupe 2004.:[4]
| narod | broj | % |
|---|---|---|
| Moldavci/Rumunji | 66.877/2.258 | 52,4 %/1,8 % |
| Ukrajinci | 30.288 | 23,7 % |
| Rusi | 24.526 | 19,2 % |
| Bugari | 297 | 0,2 % |
| Gagauzi | 243 | 0,2 % |
| ostali | 2.889 | 2,3 % |
| ne izjašnjeni | 183 | 0,1 % |
- ↑ Teo-Teodor Marșalcovschi. 2007. Geneza municipiului Bălţi: concept urbanistic şi prima atestare (PDF). Anuarul Catedrei Discipline Socioumanistice: 6–28. Pristupljeno 21. srpnja 2022.
- ↑ Nicolae Enciu. 2019. Orașul și județul Bălți de la începuturi până în anul Marii Uniri (PDF). Dialogica, revistă de studii culturale și literatură: 104–115. doi:10.5281/zenodo.3332722. Pristupljeno 21. srpnja 2022.
- ↑ Руслан Михалевский. 2016. Академия наук: 1421 год не является датой первого упоминания о Бельцах (PDF). SP. Pristupljeno 21. srpnja 2022.
- ↑ Službeni podaci o nacionalnoj pripadnosti(mold.)
- ↑ Gradovi prijatelji Podolska. Translate.google.com. Pristupljeno 29. travnja 2010.
