Baro (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Rijeka Baro
Baro river Gambela.jpg
Rijeka Baro kod grada Gambela
Duljina 306 km
Prosječni istjek 241 m3/s
Površina porječja 41400 km2
Pritoci Alvero i Jikavo
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija, Flag of Sudan.svg Sudan
Gradovi Gambela
Slijev Sredozemni
Ulijeva se u Sobat
Plovna od − do od Sobata do Gambele

Baro (znana i kao Anuak i Upeno) je rijeka na jugozapadu Etiopije koja označava granicu sa Sudanom. Od svog izvora na Etiopskoj visoravni teče pravilno prema zapadu 306 km kako bi se spojila s rijekom Pibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj sudanskoj granici) označava početak rijeke Sobat, pritoka Bijelog Nila.[1]

Osobine[uredi | uredi kôd]

Rijeka Bara nastaje spajanjem dviju rijeka, Birbir i Geba, istočno od mjesta Metu u zoni Ilubabor (regija Oromia). Nakon toga rijeka teče na zapad kroz regiju Gambela do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijeka Sobat. Najznačajniji su pritoci rijeke Baro rijeke Alvero i Jikavo.

Površina je porječja rijeke Baro i njezinih pritoka 41 400 km². Prosječni je godišnji istjek na ušću 241 m³/s.[2]

Od svih je pritoka rijeke Sobat Baro daleko najveći: donosi 83 % vode u Sobat. Tijekom kišne sezone, koja traje od lipnja do listopada, rijeka Baro sama daje oko 10 % voda Nila. Međutim, za sušnog je razdoblja (ostatak godine) vodostaj Bara vrlo nizak.[3]

Rijeka Baro jedina je plovna rijeka u Etiopiji, a najznačajniji je veći grad na njezinu toku Gambela koji je bio značajna riječna luka od 1907. sve do 1990-ih kad je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje.

Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji sa svojih 305 metara.[4]

Rijeka Baro u povijesti[uredi | uredi kôd]

Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je 1899. i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredili britanski bojnici H.H. Austin i Charles W. Gwynn.[5] Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu. Nisu poznavali ni sastav stanovništva ni njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe pa im se žurilo.

Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova je granica potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom 1902. i ostala je do danas. Zbog te granice izbijaju brojni sukobi između Etiopije i Sudana.[6]

Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj kasnih 1890-ih, predložio je da se rijeka nazove po talijanskom admiralu Simoneu Arturu Saint-Bonu (1823. – 1892.)[7]

Talijanski pustolov L. Usoni neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro i nakon toga 1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 1997., Merriam-Webster, ISBN 0877795460, str. 115, online izdanje na Google Books
  2. Mamdouh Shahin: Hydrology and Water Resources of Africa, 2002., Springer, ISBN 140200866X , str. 276, 287, online izdanje na Google Books
  3. Robert O. Collins: The Nile, 2002., Yale University Press, ISBN 0300097646, str. 81, online izdanje na Google Books
  4. " Najduži most otvoren za promet"Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2007.(Walta Information Center)
  5. "Survey of the Sobat Region", Geographical Journal, 17. svibanj, 1901., str. 495-512.
  6. Robert O. Collins: The Nile, Yale University Press 2002., str. 76, 210, ISBN 0300097646, na portalu Google Books
  7. "Local History in Ethiopia"Inačica izvorne stranice arhivirana 16. lipnja 2007. (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. prosinca 2007.)