Baro (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rijeka Baro
Baro river Gambela.jpg
Rijeka Baro kod grada Gambela
Duljina 306 km
Prosječni istjek 241 m3/s
Površina porječja 41400 km2
Pritoci Alvero i Jikavo
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija, Flag of Sudan.svg Sudan
Gradovi Gambela
Slijev Sredozemni
Ulijeva se u Sobat
Plovna od − do od Sobata do Gambele

Baro (znana i kao Anuak i Upeno) je rijeka na jugozapadu Etiopije, koja označava granicu sa Sudanom. Od svog izvora na Etiopskoj visoravni teče pravilno u pravcu zapada 306 km da se spoji s rijekom Pibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj sudanskoj granici) označava početak rijeke Sobat, pritoke Bijelog Nila.[1]

Osobine[uredi VE | uredi]

Rijeka Bara nastaje spajanjem dviju rijeka; Birbir i Geba, istočno od mjesta Metu u Zoni Ilubabor (Regija Oromia). Nakon toga rijeka teče na zapad preko Regije Gambela do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijeka Sobat. Najznačajnije pritoke Bara su rijeke Alvero i Jikavo. Površina porječja rijeke Baro i njenih pritoka je 41.400 km². Prosječni godišnji istjek na ušću je 241 m³/s.[2] Od svih pritoka rijeke Sobat, Baro je daleko najveći, on donosi 83% voda u Sobat. Tijekom kišne sezone, koja traje od lipnja do listopada, rijeka Baro sama daje oko 10% voda Nila. Međutim za vrijeme sušnog perioda (ostatak godine), vodostaj Bara je vrlo nizak.[3]

Rijeka Baro je jedina plovna rijeka u Etiopiji, najznačajniji veći grad na njenu toku je Gambela, on bio značajna riječna luka od 1907. sve do 1990-ih, kad je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje.

  • Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji sa svojih 305 metara.[4]

Rijeka Baro u povijesti[uredi VE | uredi]

Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je 1899., i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredili britanski bojnici HH Austin i Charles W. Gwynn.[5] Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu, niti sastav stanovništva, ni njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe, pa im se žurilo. Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova granica je potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom 1902., i ostala je do danas. Zbog te granice, izbijaju brojni sukobi između Etiopije i Sudana.[6]

Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj u kasnih 1890-ih, predložio je da se rijeka nazove po talijanskom admiralu Simone Arturo Saint-Bonu (1823. - 1892.) [7]

Talijanski pustolov L. Usoni neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro, nakon čega je 1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 1997., Merriam-Webster, ISBN 0877795460, str. 115, online izdanje na Google Books
  2. Mamdouh Shahin: Hydrology and Water Resources of Africa, 2002., Springer, ISBN 140200866X , str. 276, 287, online izdanje na Google Books
  3. Robert O. Collins: The Nile, 2002., Yale University Press, ISBN 0300097646, str. 81, online izdanje na Google Books
  4. " Najduži most otvoren za promet" (Arhivirano 10. ožujka 2007.)(Walta Information Center)
  5. "Survey of the Sobat Region", Geographical Journal, 17. svibanj, 1901., str. 495-512.
  6. Robert O. Collins: The Nile, Yale University Press 2002., str. 76, 210, ISBN 0300097646, na portalu Google Books
  7. "Local History in Ethiopia" (Arhivirano 16. lipnja 2007.) (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. prosinca 2007.)