Bastasi (Drvar, BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Bastasi je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u općini Drvar koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 379 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Od izvora pod Šatorom pa do ušća u Unu kod Martin Broda Unac teče dolinom dugom oko 65, a širokom do 25 km (najviše) i protiče kroz četiri manje kotline (Preodac, Prekaja i Mokronoge, Drvar i Bastasi). Kotline su razdvojene klisurama, kroz koje se Unac probija. Postoji i mnoštvo manjih polja pogodnih za stočarstvo, a mjestimično i za poljoprivredu, kao i ova oko Bastasa (Donji Unac). Cijela dolina je otvorena (i nagnuta) na zapad, prema Uni. Bastasi su najdonje i najsjevernije selo u Unačkoj župi, razmješteno dijelom uz sami Unac, na ravnom dijelu, a djelimično i na tavanastim zaravnima planinskih livada na zapadnoj i istočnoj strani sela. Prema Vrtočama na jugu nema prirodne granice. Prema sjeveru granicu čini potok Misija koji teče kroz urvinsku prodolinu koja također kao i potok nosi ime Misije. Pored Unca ovdje su još vode Bastašica i Misije. Izvori su: Ljeskovac, Pavićevac,Crnomudski Bunar, Točak, Vodica, Adamovića Vrelo, Miljado i Okovir.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo Bastasi postoje i kod Bosanskog Grahova, i po nekim tumačenjima zasnovanim na činjenici da su u oba sela pronađeni ostaci naselja iz rimskog doba, ime su dobili po talijanskoj riječi basta - dosta.

Mještani sela su poznati kao prvi ekolozi na ovim područjima. Vlasnici drvarske celuloze tvrdili su da otpadne vode koje bi oni puštali u Unac neće zagaditi rijeku. Mještani nisu htjeli ni da čuju. Poslije toga su kapitalisti bili primorani da prokopaju desetak kilometara dug odvodni betonski kanal, kojim je otpadna voda iz celuloze zaobilazila selo i zaseoke bastaškog kraja. Bastasi su inače bili administrativni centar drvarske župe prije nego što je to postao Drvar.

Prije samog Desanta na Drvar Josip Broz Tito je uglavnom boravio u Bastasima. Jednom je poslije rata i došao u posjetu selu. Njemu u čast je sagrađen motel "Bastašica".

Poslije rata 1992-95, prvi povratnici u Bosni bili su iz Bastasa. U selu je obnovljeno nekoliko stotina kuća, mjesna crkva, podignut je i spomenik poginulim partizanima. Obnovljena je i Osnovna škola, ali u njoj nažalost nema učenika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalnost 1991.
Srbi 378
Muslimani 0
Hrvati 1
Jugoslaveni 0
ostali 0
Ukupno 379

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Po rakiji od drenjaka prepoznaje se i ovo selo ali i cio drvarski kraj. A drenjaka je znalo ranijih godina biti toliko da su, neke porodice, od rakije drenje ili drenovače, mogle dobro živjeti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. UNAC -Pertar Rađenović, 1933-34

Vanjske veze[uredi VE | uredi]