Prekaja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prekaja
Prekaja na karti BiH
Prekaja
Prekaja
Prekaja na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Drvar
Zemljopisne koordinate 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281Koordinate: 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281

Prekaja je naseljeno mjesto u općini Drvar, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1].

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prekaja je na desnoj strani Unca. Rijeka je prirodna granica na zapadu. Istočna granica sela je planina Klekovača odnosno Javorova Kosa, Vršina, Kolo i Lauševac. Prekaju od Župice djeli Sklop i Orlovača, a od Mokronoga opet Sklop (donji). Kuće su uglavnom u nizini proširene uvale Unca, a tek neznatni broj podigao se uz plećine planinske podgorine.

Prekaja je raštrkano selo koje se sastoji od osam zaselaka: Kralji, Podbrina, Prekaja, Vranovica, Mračaj, Kotlina, Župa Pavići i Glavice. Središte sela je uvalasta kotlina. Oko njega su se poredali ostali dijelovi sela, neki više, neki niže. Zaseoci nisu udaljeni jedan od drugoga, ali ima u i osamljenih kuća, udaljenih daleko od najbliže skupine.

Vode[uredi VE | uredi]

U selu je u drugoj polovini 20. stoljeća jeka napravljeno umjetno jezero za potrebe industrije u Drvaru. U narodu je to jezero poznato kao Prekajsko jezero.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nekoliko gradina ukazuje da je ovo područje bilo naseljeno još u predrimsko doba. To se dovodi u svezu s poznatom činjenicom da je područje oko Unca nastanjivalo ilirsko pleme Sardeata. Može se pouzdano tvrditi da su ta stara naselja postojala i u rimsko doba, nakon dolaska rimske uprave, 9. godine. Rimljani su zatim, u prirodnim granicama Unačke doline, u koju se moglo smjestiti 52 dekurije plemena Sardeata (procjenjuje se oko 7.000-10.000 ljudi), osnovali svoj municipij Sardiatarum. Između ostalog, na to ukazuju i dva žrtvenika koje su postavili u Prekaji. Municipij je mogao biti osnovan za Hadrijana, odnosno Mlija (jer se upravo on spominje na jednom od njih - usp. T. Aurelius Proculus iz Prekaje), a najkasnije za Karakale (212. g.).[2]

Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice podignuta je 1885. godine na skoro istom mjestu gdje je bila crkva brvnara koju su Turci zapalili početkom ustanka iz 1875/76. godine. Dozidana je 1905. godine. U Drugom svjetskom ratu crkva pretrpjela velika oštećenja. Devastirale su ju ustaše. Obnovljena je 1967. godine. Nova obnova trajala je od 2007. godine do 25. kolovoza 2008. godine, zalaganjem episkopa bihaćko-petrovačkog Hrizostoma i Nikole Špirića, koji je i kumovao osveštanoj crkvi.[3]

Tijekom velikosrpske agresije na BiH i nakon toga Prekaja je postala poznata po ozloglašenom logoru za Bošnjake u staroj osnovnoj školi. Od njih 80-ak, 24 ih je kasnije identificirano po kostima iz masovnh grobnica. Za zločine u tom logoru još uvijek nije odgovarao nitko od neposrednih izvršitelja, ali su registrirani u slučajevima protiv Tolimira, Krajišnika, Karadžića i u optužnicama protiv drugih nalogodavaca.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 12. studenoga 2019.
  2. Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Radovi Akadenije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
  3. (srp.) Srpska Info Srna: Ponovo ZVONE ZVONA u Drvarskoj parohiji, 12. veljače 2019. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)
  4. http://cdtp.org/wp-content/uploads/2014/01/Stara_osnovna_skola_u_Prekaji-reduced.pdf (Arhivirano 12. kolovoza 2015).


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Prekaja koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.