Desant na Drvar
| Operacija Rösselsprung (Konjićev skok) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
 Josip Broz Tito i suradnici u Drvaru, nekoliko dana prije bitke | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Treći Reich NDH Četnici
|
.svg){kind=small} Partizani
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Lothar Rendulić Ernst von Leyser Otto Kumm
|
Josip Broz Tito Koča Popović
| ||||||
| Jačina | |||||||
| 20.000 njemačkih i ustaških vojnika | 17.000 partizana | ||||||
| Gubitci | |||||||
| 789 poginulih | 400 [1]- 3500[2] poginulih | ||||||
| 1. Odić, Slavko (1981). Desant na Drvar. Belgrade, Yugoslavia: Vojnoistorijski institut.
2. Kumm, Otto (1995). Prinz Eugen: The History of the 7. SS-Mountain Division "Prinz Eugen". Winnipeg, Manitoba: J.J. Fedorowicz Publishing. ISBN 978-0-921991-29-8. | |||||||
Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.
Cilj operacije[uredi | uredi kôd]
Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung („Konjićev skok”, aluzija na skok šahovske figure skakača), a cilj je bio iznenadnim napadom padobranskim postrojbama napasti Vrhovni stožer u Drvaru i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog) ili ga ubiti te uništiti partizanski stožer i strane misije koje su se tamo tada nalazile. Ipak, partizani su već mjesec dana unaprijed na osnovu obavještajnih podataka o položaju okupatorskih trupa i pripremi zračnih snaga u Zagrebu i Banjoj Luci imali saznanje da se ovakva operacija može očekivati.
Operacija[uredi | uredi kôd]
Operacija je počela 25. svibnja 1944. (datum koji je poslije rata obilježavan kao Titov službeni rođendan) bombardiranjem područja od strane njemačkih zračnih snaga u 6:00. Nakon vatrene pripreme i uz podršku kopnenih ustaških i četničkih snaga, oko 10:00 nešto manje od 1000 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu)[1] počelo se padobranima spuštati na područje Drvara.[2] Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, a Tito je s pratnjom – pripadnicima sovjetske i britanske misije pri Vrhovnom štabu – pobjegao udruženim neprijateljskim snagama. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, bježanje kopnom nije bilo moguće, pa je Tito u noći s 3. na 4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Bari, a dva dana kasnije uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.[3]
U vrijeme desanta na Drvar, a da bi se olakšala Titova situacija, izvršeno je jedno od najmasovnijih savezničkih bombardiranja Splita, provedeno 3. lipnja 1944 godine.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Branko Petranović, "Istorija Jugoslavije 1918.-1988." 2. knjiga s. 317
- ↑ Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 256
- ↑ Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 259-260
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Desant na Drvar na stranicama povijest.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2008. (Wayback Machine)