Desant na Drvar
Operacija Rösselsprung (Konjićev skok) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
![]() Josip Broz Tito i suradnici u Drvaru, nekoliko dana prije bitke | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
![]() ![]() ![]() |
![]() | ||||||
Zapovjednici | |||||||
![]() ![]() ![]() |
![]() ![]() | ||||||
Jačina | |||||||
20.000 njemačkih i ustaških vojnika | 17.000 partizana | ||||||
Gubitci | |||||||
789 poginulih | 400 [1]- 3500[2] poginulih | ||||||
1. Odić, Slavko (1981). Desant na Drvar. Belgrade, Yugoslavia: Vojnoistorijski institut.
2. Kumm, Otto (1995). Prinz Eugen: The History of the 7. SS-Mountain Division "Prinz Eugen". Winnipeg, Manitoba: J.J. Fedorowicz Publishing. ISBN 978-0-921991-29-8. |
Desant na Drvar - pokušaj je likvidacije ili zarobljavanja vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.
Cilj operacije[uredi | uredi kôd]
Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung (ili "Konjićev skok"), a cilj je bio padobranskim postrojbama napasti Vrhovni stožer u Drvaru, i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog).
Operacija[uredi | uredi kôd]
Oko 900 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu)[1] počelo se spuštati u 10 sati ujutro 25. svibnja (na nadnevak, poslije obilježavan kao Titov službeni rođendan), dok je bombardiranje počelo u 6 sati ujutro, 4 sata ranije.[2] Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, Tito je s pratnjom, pripadnicima sovjetske i britanske misije pri Vrhovnom stožeru pobjegao Nijemcima pred nosom. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, trajno bježanje nije bilo moguće, pa je Tito u noći 3/4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Italiju (Bari), a 2 dana kasnije (kasno navečer 6. lipnja) uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.[3]
U vrijeme desanta na Drvar, a da bi se olakšala Titova situacija, izvršeno je 3. lipnja 1944. i jedno od najmasovnijih savezničkih bombardiranja Splita.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Branko Petranović, "Istorija Jugoslavije 1918.-1988." 2. knjiga s. 317
- ↑ Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 256
- ↑ Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 259-260