Desant na Drvar

Izvor: Wikipedija
Operacija Rösselsprung
(Konjićev skok)
sukob: Drugi svjetski rat
Marshal Tito during the Second World War in Yugoslavia, May 1944.jpg
Josip Broz Tito i suradnici u Drvaru, nekoliko dana prije bitke
Vrijeme 25. svibnja - 6. lipnja 1944.
Mjesto područje Drvara, zapadna Bosna
Ishod Neuspjeh njemačkog plana zarobljavanja Tita i Vrhovnog štaba (stožera) NOVJ. Osovinsko zauzimanje Drvara.
Sukobljene strane
Flag of Germany (1935–1945).svg Treći Reich
Flag of Croatia (1941–1945).svg NDH
Flag of the Chetniks.svg Četnici
Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg Partizani
Zapovjednici
Flag of Germany (1935–1945).svg Lothar Rendulić
Flag of Germany (1935–1945).svg Ernst von Leyser
Flag of Germany (1935–1945).svg Otto Kumm
Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg Josip Broz Tito
Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg Koča Popović
Jačina
20.000 njemačkih i ustaških vojnika 17.000 partizana
Gubitci
789 poginulih 400 [1]- 3500[2] poginulih
1. Odić, Slavko (1981). Desant na Drvar. Belgrade, Yugoslavia: Vojnoistorijski institut.

2. Kumm, Otto (1995). Prinz Eugen: The History of the 7. SS-Mountain Division "Prinz Eugen". Winnipeg, Manitoba: J.J. Fedorowicz Publishing. ISBN 978-0-921991-29-8.

Desant na Drvar - pokušaj je likvidacije ili zarobljavanja vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.

Cilj operacije[uredi | uredi kôd]

Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung (ili "Konjićev skok"), a cilj je bio padobranskim postrojbama napasti Vrhovni stožer u Drvaru, i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog).

Operacija[uredi | uredi kôd]

Oko 900 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu)[1] počelo se spuštati u 10 sati ujutro 25. svibnja (na nadnevak, poslije obilježavan kao Titov službeni rođendan), dok je bombardiranje počelo u 6 sati ujutro, 4 sata ranije.[2] Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, Tito je s pratnjom, pripadnicima sovjetske i britanske misije pri Vrhovnom stožeru pobjegao Nijemcima pred nosom. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, trajno bježanje nije bilo moguće, pa je Tito u noći 3/4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Italiju (Bari), a 2 dana kasnije (kasno navečer 6. lipnja) uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.[3]

U vrijeme desanta na Drvar, a da bi se olakšala Titova situacija, izvršeno je 3. lipnja 1944. i jedno od najmasovnijih savezničkih bombardiranja Splita.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Branko Petranović, "Istorija Jugoslavije 1918.-1988." 2. knjiga s. 317
  2. Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 256
  3. Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 259-260

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]