Beogradska arena

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Beogradska arena
Beogradska arena
Lokacija Beograd, Srbija
Cijena izgradnje 70 milijuna €
Arhitekt Vlada Slavica
Otvoren 31. srpnja 2004.
Vlasnik grad Beograd
Upravitelj "Arena Beograd" d.o.o.
Kapacitet 20.000 - 25.000
Teren parket

Beogradska arena je naziv za višenamjensku dvoranu u Beogradu, u Srbiji. Namijenjena je za sportske događaje, uključujući košarku, rukomet, odbojku, tenis, atletiku, ali se koristi i za kulturne događaje, sajmove, kongrese, koncerte i sl. Površina arene je 48.000 m2, a kapacitet je najčešće 20.000 sjedećih mjesta, ali zapravo to ovisi o vrsti događaja. Izgradnja arene je koštala oko 70 milijuna eura,[1] a građena je od 1991. do 2004., sa stankama u radu.

Kompleks se sastoji od velike dvorane, male dvorane i parkinga.


Povijest[uredi VE | uredi]

1989. godine, Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) je Beogradu povjerila organizaciju Svjetskog prvenstva u košarci 1994. uz uvjet da se izgradi nova dvorana. Odmah je raspisan natječaj za dizajn nove dvorane, za koju je predviđen kapacitet od oko 20 000 mjesta. Tada je, na tom natječaju pobijedio projekt beogradskog arhitekta, Vlade Slavice.

1991. za gradnju dvorane je odabran Blok 25 u Novom Beogradu. Tada je do Svjetskog prvenstva u košarci, ostalo samo 3 godine, te je stoga dvoranu bilo potrebno dovršiti u rekordnom vremenu. Zato se 126 tvrtki uključilo u izgradnju Beogradske arene.

Konačno, izgradnja arene počela je 1992., kada je odbor za izgradnju arene, sklopio sporazum sa HOK-om, američkom tvrtkom specijaliziranom za sportske objekte. Ipak, tada je UN uveo sankcije SR Jugoslaviji, zbog ratova u zemljama bivše Jugoslavije. Tada je i HOK prekinuo suradnju. Unatoč sankcijama, radovi na Beogradskoj areni su nastavljeni.

1993. SR Jugoslavija je prošla kroz inflaciju, a zbog ratova, FIBA je Beogradu oduzela domaćinstvo Svjetskog prvenstva u košarci 1994., koje je održano u Torontu. Unatoč tomu, radovi su nastavljeni, ali su sporije tekli zbog nedostatka materijala, potrebnog za gradnju.

1995. radovi su u potpunosti zaustavljeni, no ipak su ponovno započeti 1998. kada je Beograd odabran za domaćina Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu 1999. No, tada je došlo do NATO-ovog bombardiranja Srbije, te je SR Jugoslavija izgubila pravo na organizaciju tog natjecanja.

2000. dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji, i tada su ukinute međunarodne sankcije. 2004. godine Beogradska arena je konačno završena, te je godinu kasnije u njoj održano Europsko prvenstvo u košarci, čiji je Beograd bio domaćin.

2007., srpski košarkaški trener Božidar Maljković, je predložio da se arena preimenuje u Aleksandar Nikolić, ali taj prijedlog još uvijek nije prihvaćen.

2008., u Beogradskoj areni je održana Pjesma Eurovizije, čiji je domaćin bila Srbija.


Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]