Bespilotna letjelica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prva bespilotna letjelica koja rabi stealth-UCAV tehnologiju: Boeing X-45.
Postaja za upravljanje bespilotne letjelice

Bespilotna letjelica je letjelica ili zrakoplov bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sustava.

Bespilotne letjelica se često rabe u vojne svrhe za izviđanje i napad na ciljeve kao i za brojne civilne zadače, kao što su vatrogasni zadatci, policijsko praćenje ili istraživanje terena.

Veličina bespilotne letjelice su u rasponu od samo nekoliko milimetara (mikro UAV) do veličine zrakoplova s 40 m raspona (Global Hawk).

Uz minijaturizaciju tehnologije tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, zanimanje za bespilotnie letjelice je naraslo. Prva generacija bila je uglavnom namjenjena izviđanju, ali neki su opremljeni s oružjem, kao što su MQ-1 Predator koji je uključivao rakete zrak-zemlja.

Dronovi u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Hrvatska vojska koristila je bespilotne letjelice u pripremi operacije Oluja za fotografiranje i snimanje neprijateljskih položaja.

Ministarstvo obrane RH (MORH) uputilo je u utorak apel vlasnicima bespilotnih letjelica, dronova, na strogo poštivanje pravila korištenja sukladno zakonskoj proceduri, priopćeno je u utorak iz MORH-a.[1][2][3]

Wikicitati

„Svako korištenje bespilotnih letjelica bez odobrenja može uzrokovati rušenje zrakoplova i dovesti u pitanje živote pilota i članova posade te živote drugih ljudi, ističe se u priopćenju.

Stoga, MORH poziva vlasnike na puno i dosljedno poštivanje pravila korištenja dronova te posebno apelira na zabranu korištenja dronova u blizini djelovanja zračnih protupožarnih snaga, kako ne bi ugrozili sigurnost letačkih posada i živote drugih ljudi.”

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) u posljednjih pet godina bilježi stalni rast zahtjeva za registraciju operatora sustava bespilotnih zrakoplova-dronova, kojih je početkom lipnja u Hrvatskoj bilo prijavljenih ukupno 2.200, doznaje se iz te Agencije.[4][5]

Proizvođači[uredi VE | uredi]

Glavni proizvođači bespilotnih letjelica za vojsku su Northrop Grumman, Lockheed Martin i Boeing kao i manje tvrtke kao primjerice General Atomics, Sikorsky i AAI. Ne-američki proizvođači su EADS, Dassault Aviation, TAI, IAI, Saab i BAE Systems.

Manji proizvođači bespilotnih letjelica su primjerice:

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bespilotna letjelica
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bespilotna letjelica
  1. Kupili ste dron? Ministarstvo obrane vam želi nešto reći, dosta je ozbiljno. HINA, Net.hr pristupljeno 24. lipnja 2019.
  2. Često postavljens pitanja. CCCA pristupljeno 24. lipnja 2019.
  3. Upravljanje i korištenje sustava bespilotnih zrakoplova (tzv. dronova). MORH pristupljeno 24. lipnja 2019.
  4. Stalan porast broja dronova, u Hrvatskoj oko 2.200 operatora. N1, HINA (24. lipnja 2019.) pristupljeno 24. lipnja 2019.
  5. Doznajte koliko ljudi u Hrvatskoj ima dronove i što vam sve treba da biste ih legalno koristili. Tportal.hr, HINA (24 lipnja 2019.) pristupljeno 24. lipnja 2019.