Bitka kod Travnika 1480.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bitka kod Travnika
sukob: Pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.
Vrijeme kasna jesen 1480.
Mjesto Travnik, BiH
Ishod hrvatska pobjeda
Sukobljene strane
Coat of arms of Croatia 1495.svg Hrvatsko Kraljevstvo Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
kralj Matija Korvin
hrvatski ban Ladislav Egervarski
bosanski ban Petar Dojčin
srpski naslovni despot Vuk Branković
Daut-paša
Postrojbe
postrojbe hrvatskih plemića osmanske postrojbe
Gubitci
10.000 vojnika

Bitka kod travnika bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.[1][2]

Uvodne okolnosti[uredi | uredi kôd]

Snage hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina koje su vodili kralj, hrvatski ban, bosanski ban i srpski naslovni despot 6. studenoa 1480. godine krenule su u pohod na osmansku Bosnu. Akcija je bila uspješna. U kratkom su roku došli do Vrhbosne, vođa osmanskih snaga Daut-paša spasio se bijegom u zadnji čas. Nakon toga spalile su Vrhbosnu i otišle se vratiti nazad. Daut-paša uspio se pribrati i slijedio je hrvatsko-ugarske snage. U pomoć su mu nadošle ine osmanske čete. Putem su izbivale bitke. Na koncu se zbila velika bitka kod Travnika.[1][2]

Bitka[uredi | uredi kôd]

U žestokoj bitci poginulo je 10.000 pripadniha osmanskih postrojba.[1][2]

Posljedice[uredi | uredi kôd]

Zbog ovog uspješnog upada hrvatsko-ugarskog kralja u Bosnu i uspješnog pohod Pavla Kinižija u Srbiju), oslobodio se je dio krajeva pod osmanskom vlašću. Samo je Osmansko Carstvo pretrpilo logističke i vojne gubitke, zbog čega je bilo oslabljeno u tim pograničnim pokrajinama. Kralj Matija Korvin prosinca 1480. u pismu papi Sikstu IV. napisao je za Bosnu "cijela ta zemlja posve opu­stošena, a preostali žitelji pobjegoše preko rijeke Drine u Srbiju". Zatim je svibnja 1481. umro ratoborni sultan Muhamed II.. Naslijedio ga je sin Bajazid II., proti komu ustao je mlađi brat Džem. Zbog dodatne oslabljenosti Turaka prijestolnim borbama, ukazala se prigoda za oslobađanje Bosne. Bosanski Vlasi pozvali su Vlatka neka dođe u Bosnu. Herceg Vlatko Hercegović Kosača pokušao je ovo iskoristiti te je 1481. pošao u pohod na Bosnu, koji se pokazao pogubnim za Hercegovinu. [3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 397.-398. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.
  2. 2,0 2,1 2,2 Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Hrvatska god. 1479.—1490.
  3. Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 397.-399. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.