Bitka za Agdam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bitka za Aknu
sukob: Rat u Gorskom Karabahu
Vrijeme 12. lipnja - 23. srpnja 1993.
Mjesto Agdam, Gorski Karabah
Ishod odlučujuća armenska pobjeda
Sukobljene strane
Flag of Artsakh.svg Gorski Karabah Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Zapovjednici
Flag of Artsakh.svg Monte Melkonjan
Flag of Artsakh.svg Samvel Babajan
Flag of Artsakh.svg Anatolij Zinevič
Flag of Artsakh.svg Vitalij Balasanjan
Flag of Azerbaijan.svg Talıb Məmmədov
Jačina
6000 vojnika,
1 eskadrila Mil Mi-24,
oko 60 tenkova
6000 vojnika,
nepoznat broj tenkova i oklopnih vozila te Mil Mi-24 helikoptera
Gubitci
11 vojnika nepoznato

Bitka za Agdam odvijala se od 12. lipnja do 23. srpnja 1993. u vrijeme Rata u Gorskom Karabahu između armenskog Gorskog Karabaha i Azerbajdžana, a okončana je armenskim zauzimanjem Agdama.

Uvod[uredi | uredi kôd]

Nakon Operacije Goranboy 1992., azerske snage su do sredine 1993. izgubile kontrolu nad područjem bivše Gorskokarabaške autonomne oblasti. Tijekom vojnog udara u Gandži kojeg je vodio pukovnik Surət Hüseynov, nakon kojeg su uslijedili politički nemiri u Bakuu u lipnju 1993., Hüseynov je povukao svoje snage s bojišta na Karabahu i krenuo prema Bakuu.[1] Armenske snage počele su napredovati prema Agdamu. Grad Agdam nalazi se oko 30 km sjeveroistočno od Stepanakerta. Azeri u Agdamu i Armenci u Stepanakertu i Askeranu izmjenjivali su žestoku topničku vatru.[2] Granatiranje Agdama postalo je snažnije početkom ožujka 1993.[3]

Bitka[uredi | uredi kôd]

Oslobađanje Agdama počelo je 12. lipnja sa sjevera i juga uz ispaljivanje Grad projektila, teškog topništva i uda tenkova. Kampanja je također započela istovremenim napadom na Tartar.[4] Prvi napad na grad odbacile su azerske snage. Sukob je obilježen pogibijom Montea Melkonjana, poznatog armenskog zapovjednika.[5] Armenci su uspjeli uzeti goru Faruh koja je nadgledala grad sa sjeveroistoka, udaljenu 10 km od samog grada. Selo Hdrli oko kojeg su se utaborile azerske snage palo je sljedeće. Granatiranje sela Kijasli koje se nalazilo nekoliko kilometara iza Agdama prema istoku počelo je 20. lipnja, a u tri dana pregazile su ga armenske snage. Istovremeno su se armenske snage kretale prema gradu s juga, oslobađajući sela Marzili i Jusifdžanli. Do 5. srpnja Agdam je bio opkoljen armenskim snagama te je bio podložena teškom granatiranju Grad projektilima.[6] Agdam je konačno oslobođen 23. srpnja.

Ishod[uredi | uredi kôd]

Unatoč općoj mobilizaciji, azerske snage uspjele su zauzeti samo nekoliko sela, ali ne i grad.[6] Danas se grad nalazi u ruševinama, a rabi ga Obrambena vojska Gorskokarabaške Republike kao položaj vitalan za stratešku obranu.

Nakon bitke za Agdam, armenske i azerske vlasti su 25. srpnja proglasile prekid vatre. Sljedeća tri mjeseca, Armenci su oslobodili dodatna četiri okruga, Kašunik, Džrakan, Fizulii i Kovaskan, protjerujući 250 000 - 300 000 azerskih civila.[2]

Nekoliko sela, kao što je Črahli ali i sam grad Agdam, postali su grad duhova. Druga sela Agdamskoga rajona naseljena su izbjeglicama i međunarodno raseljenim osobama iz bivše Gorskokarabaške autonomne oblasti.[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Citati
  1. De Waal, 2003., str. 213.
  2. 2,0 2,1 Grupa autora, 1994., str. 35. - 54.
  3. Denber, Goldman, 1994., str. 33.
  4. Van der Leeuw, 1998., str. 180.
  5. Von Voss, 2007., str. 242.
  6. 6,0 6,1 2 Caucasus Regions Sinking Deeper Into Civil War (na engleskom). New York Times, 6. srpnja 1993. Pristupljeno 9. prosinca 2014.
  7. Azerbaijan: Life on the Frontlines (na engleskom). Eurasia.net, 25. srpnja 2007. Pristupljeno 9. prosinca 2014.
Literatura
  • Rachel Denber, Robert Goldman: Bloodshed in the Caucasus: escalation of the armed conflict in Nagorno Karabakh (na engleskom). New York: Human Rights Watch, 1994.
  • Charles Van der Leeuw: Azerbaijan: a quest for identity: a short history (na engleskom). Basingstoke: Palgrave Macmillan, 1998. ISBN 0312219032
  • Huberta von Voss: Portraits of hope: Armenians in the contemporary world (na engleskom). New York: Berghahn Books, 2007. ISBN 9781845452575
  • Thomas De Waal: Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War (na engleskom). New York: New York University Press, 2003. ISBN 0814719449
  • Grupa autora: Azerbaijan: Seven years of conflict in Nagorno-Karabakh (na engleskom). New York, Washington, Los Angeles, London, Bruxelles: Human Rightw Watch, 1994.