Gorski Karabah

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg »Gorski Karabah« preusmjerava ovamo. Za istoimenu regiju, pogledajte Gorski Karabah (regija).
Republika Gorski Karabah
Լեռնային Ղարաբաղի Հանրապետություն
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna: Slobodni i neovisni Artsakh
Položaj Gorskog Karabaha
Službeni jezik armenski
Glavni grad Stepanakert
Vlada unitarna predsjednička republika
 - Predsjednik
  – Predsjednik Vlade
Bako Sahakjan
Ašot Guljan
Površina
 - ukupno 11.458 km2
Stanovništvo
- ukupno (2015..) 150.932[1]
Pripadnost Azerbajdžan (de jure)
Status sporan, de facto neovisna država, de jure dio Azerbajdžana
Valuta armenski dram i lokalni gorskokarabaški dram (100 luma¹)
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak službeno nema, koristi se .nkr.am
Pozivni broj +374
(1) izvan upotrebe

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)[2] nepriznata je država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazi se od rata za odcjepljenje od Azerbejdžana vođenoga 1991.-1994. godine većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti. Gorski Karabah de jure dio je Azerbajdžana. Gorski Karabah je do 2020. god. ostvarivao kontrolu nad teretorijem putem kojega je graničio s Armenijom na zapadu; a od kraja 2020. godine - kada je predao Azerbejdžanu dio teritorija kojega je kontrolirao od 1992. godine - je posve okružen teritorijem Azerbajdžana; s Armenijom je povezan koridorom pod Azerbejdžanskom civilnom vlašću i vojnom kontrolom mirovnog kontingenta Ruske Federacije jačine oko 2 tisuće vojnika.

Glavni grad Gorskoga Karabaha je Stepanakert.

U presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Chiragov protiv Armenije iz lipnja 2015. god. utvrdio je taj sud - usprskos poricanju Armenije - da su Gorski Karabah i Armenija povezani u toj mjeri, da se u pravnom smislu mora prepoznati da Armenija ostvaruje vlast nad Gorskim Karabahom.[3] Mirovnim ugovorom između Armenije i Azerbejdžana iz listopada 2020. god., govori se o Gorskom Karabahu kao o teritoriju kojega kontrolira Armenija - tj. ne kao o nekoj samostalnoj državi, niti o državnom teritoriju Armenije.

Politički ustroj[uredi VE | uredi]

Gorski Karabah je formiran kao predsjednička demokracija (nakon preobrazbe iz polupredsjedničke demokracije nakon referenduma iz 2017. godine) s jednodomnom narodnom skupštinom. Gorski Karabah je u svakom pogledu tako integriran s Armenijom, da de facto predstavlja dio Armenije.[4][5]

Zemljopis i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zemlja je u prosjeku gorska. Prosječna visina iznosi oko 1100 metara iznad nadmorske visine. Većinsko stanovništvo su Armenci, a najčešći materinski jezik je armenski. Vodeni tokovi pripadaju porječju Kure i Araksa. Niži dijelovi gorja obrasli su stepama, koje u višim predjelima prerastaju u listopadnu šumu. Većina stanovništva su kršćani, najveći broj pripada Armenskoj apostolskoj Crkvi. Neki povijesni manastiri popularne su turističke atrakcije, većinom ih posjećuje armenska dijaspora, budući da se većina prometa može održati samo između Armenije i Gorskoga Karabaha. Stanovništvo se najviše bavi ekstenzivnim ratarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom i uzgojom stoke.[6] Proizvodi iz Gorskog Karabaha se izvoze uz oznaku "proizvedeno u Armeniji", a armenska država tzv. zajmovima i putem tzv. "Sve-armenskog fonda" financira oko 3/4 proračuna Gorskog Karabaha.[7]

Azerbejdžansko - armenski sukobi[uredi VE | uredi]

Gorski Karabah je bio predmetom teritorijalnog spora između Azerbajdžanske Demokratske Republike i Prve Republike Armenije odmah od 1918. godine, kada su obje države postale neovisnosnim od Ruskog Carstva. Oko regije je tada izbio Armensko-azerbajdžanski rat.

Nakon uspostave Sovjetskoga Saveza i prestanka neovisnosti Azerbajdžana i Armenije, uspostavljena je Gorskokarabška autonomna oblast koja je od 1923. godine bila dijelom Sovjetske Socijalističke Republike Azerbajdžana.

U posljednjima godinama SSSR-a ponovno se postavilo pitanje pripadnosti Gorskoga Karabaha. Referendum o neovisnosti održan je 1991. godine u Gorskokarabškoj autonomnoj oblasti i Šaumjanovskome rajonu što je rezultiralo proglašenjem neovisnosti Gorskoga Karabha. Zbog etničkih sukoba unutar Gorskoga Karabaha izbio je Rat u Gorskom Karabahu koji je trajao od 1991. do 1994. godine.

Tijekom rata su armenske snage u svibnju 1992. godine ovladale ključnim prijevojem kod gradića Lačin (azerski: Laçın, armenski: Berdzor Բերձոր) nastanjenoga (tada) isključivo Azerima i Kurdima (stanovništvo od oko 7.000 je izbjeglo, i potom se nije vratilo) i osigurali teritorijalni dodir između Gorskog Karabaha i Armenije. Armenske snage su potom ovladale i susjednim rijetko naseljenim područjima prema Kelbajaru na sjeveru (malobrojno stanovništvo su u velikom dijelu činili Kurdi) i tako osigurali široku neposrednu granicu svojega područja s Armenijom.[8]

Vojne snage Gorskog Karabaha (Artsakha) imaju stajaću kopnenu vojsku od čak 20.000 dobro uvježbanih i dosta dobro naoružanih vojnika, koju siromašna zemlja od samo 150.000 stanovnika očito ne bi bila u stanju financirati, a zacijelo niti popuniti za vojnu službu sposobnim obveznicima. Oko pola vojnika i časnika su Armenci iz Armenije.

Godine 2020. u Gorskom Karabahu ponovno je došlo do sukoba između Armenije i Azerbajdžana. Nakon što su ozbiljni sukobi između armenskih snaga (službeno: oružanih snaga Gorskog Karabaha) trajali od 27. rujna 2020. god. i oružanih snaga Azajberdžana, koje su poduzele opsežan napad na Gorski Karabah i zauzeli znatno njegovo područje[9], te je sa svake strane bilo po više od 2 tisuće poginulih i dvostruko više ranjenih,[10] uz pokroviteljstvo Rusije je postignut mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana (predstavnici Gorskog Karabaha uopće nisu sudjelovali u sporazumu), koji je stupio na snagu 10. studenog 2020. god., u kojemu najvažniji dio izrijekom govori da će Republika Armenija vratiti Okrug Kalbahar Azerbajdžanu do 15. studenog 2020, a Okrug Lačin do 1. prosinca. Lačinski koridor (širine 5 km), koji omogućuje pristup iz Gorskog Karabaha prema Armeniji i koji prolazi pored grada Šuše, biti će pod kontrolom mirovnog kontingenta Ruske Federacije, sastavljenog od 1.960 ruskih vojnika. Mandat ruskog mirovnog kontingenta ugovoren je na 5 godina, uz mogućnost njegovog produženja ukoliko se tom produženju ne usprotivi jedna od strana.[11]

Makar je objektivno Azerbajdžan priznao vlast Armenije nad Gorskim Karabahom, i dopustio da snage Rusije jamče sigurnost tog armenskog područja tako da budu raspoređene na teritoriju Azerbejdžana, te nisu predviđena nikakva ograničenja na dopremanje vojne opreme i personala iz Armenije u Gorski Katabah, Azerbejdžanci su mirovni ugovor slavili kao svoju pobjedu u ratu.[12] Armenci su, s druge strane, napuštanje slabo nastanjenih područja oko Gorskog Karabaha s kojih su 1990.-ih godina protjerani Azerbejdžanci - doživjeli kao katastrofu.[13]

Kako Azerbeijdžan nije izrijekom priznao armenski suverenitet nad Gorskim Karabahom, a Armenci nisu posve sigurni hoće li Ruska Federacija efikasno štititi mirovni ugovor (zapravo njen mirovni kontingent ima mandat jedino da drži prohodnim koridor kojim se iz Armenije putuje u Gorski Karabah, i to samo slijedećih 5 godina), strahuje se od nekog budućeg rata, u kojemu bi Azerbeijdžan mogao zauzeti sav taj teritorij.[14]

Granice i etnički sastav Gorskog Karabaha krajem razdoblja Sovjetskog Saveza.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "ԼՂՀ 2015Թ. ՄԱՐԴԱՀԱՄԱՐԻ ՆԱԽՆԱԿԱՆ ՕՊԵՐԱՏԻՎ ՑՈՒՑԱՆԻՇՆԵՐԻ ՄԱՍԻՆ". STAF NKRE, objavljeno 30. ožujka 2020., pristupljeno 20. svibnja 2020.
  2. Nagorno-Karabah, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. svibnja 2020.
  3. [%22001-155353%22} CASE OF CHIRAGOV AND OTHERS v. ARMENIA, (Application no. 13216/05), JUDGMENT, v. osobito toč. 117, 186 i 187] (engleski). Europski sud za ljudska prava (16. lipnja 2015.) pristupljeno 25. studenog 2020.
  4. Hughes, James (2002). Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict. London: Cass. p. 211. ISBN 978-0-7146-8210-5. Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.
  5. Cornell, Svante (2011). Azerbaijan Since Independence. New York: M.E. Sharpe. p. 135. ISBN 978-0-7656-3004-9. Following the war, the territories that fell under Armenian control, in particular Mountainous Karabakh itself, were slowly integrated into Armenia. Officially, Karabakh and Armenia remain separate political entities, but for most practical matters the two entities are unified.
  6. [1] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. rujna 2020.
  7. Europski sud za ljudska prava, op. cit., toč. 80, 81, 82
  8. May 16-18, 1992: Lachin Falls, Red Kurdistan between Armenia and Karabakh (engleski). ARMENIAN RESEARCH CENTER (16. svibanj 2020.) pristupljeno 1. listopada 2020.
  9. ISWNews (11. studenog 2020.). The peace agreement between Azerbaijan and Armenia; Who is the winner of this conflic/ (engleski). Islamic World News Analysis Group pristupljeno 25. studenog 2020.
  10. 13. studenog 2020.. Russia says discussing U.N. presence in Nagorno-Karabakh as its troops deploy. Reuters pristupljeno 25. studenog 2020.
  11. Statement by President of the Republic of Azerbaijan, Prime Minister of the Republic of Armenia and President of the Russian Federation (engleski). ured Predsjednika Rusije (10. studenog 2020.) pristupljeno 25. studenog 2020.
  12. Ron Synovitz (10. listopada 2020.). Azerbaijan Celebrates 'Victory,' Armenia In Crisis After Nagorno-Karabakh Deal (engleski). Radio Free Europe pristupljeno 25. studenog 2020.
  13. Tom Mutch (12. studenog 2020.). RAGE & GRIEF Armenia Losesits War With Azerbaijan (engleski). Blyne Times pristupljeno 25. studenog 2020.
  14. Liz Cookman, Robyn Dixon (23. studenog 2020.). Armenian forces in Nagorno-Karabakh mourn a lost war but doubt that peace will last (engleski). The Washington Post pristupljeno 25. studenog 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg Vodič: Nagorno-Karabakh na Wikivoyageu

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Gorski Karabah



Geographylogo.svg Nedovršeni članak Gorski Karabah koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.