Bizanti
Bizanti (Bisanti, Bisantius, Bysantius, Bižanti), kotorska plemićka obitelj. Dala više pojedinaca koji su se istaknuli kao hrvatski[1] književnici, pomorci, vojnici, pravnici i prelati.[2]
Obitelj se u povijesnim dokumentima spominje od 11. do sredine 19. st. kao Bisanti, Bižanti i Bysantius.[3]
Od članova obitelji osobito su se istaknuli vojnički zapovjednik i pomorac Marin (14. st.), u mletačkoj službi za rata protiv Ugarske (1378. – 81.) i Genove (1379. – 81.) u ratu za Chioggiu, humanist Tripun (1460. – 1540.), biskup u Kotoru i Cenedi u Italiji, humanist i pjesnik Ilija Tripun (1480. – 1530.) koji je u Italiji stekao doktorat iz filozofije i teologije, nekoliko njegovih latinskih prigodnica sačuvano je u ostavštini G. Prage u mletačkoj Marciani. Pjesnik Juraj, zatim pjesnik Luka (1503. – 75.), tiskao Oficij svetoga Trifuna Mučenika… (Offitium sancti Triphonis Martyris…, 1561.) kojemu je pridodao nekoliko svojih pjesama. Humanist i pjesnik Marijan (početak 16. st. – oko 1572.), službovao u rodnome Kotoru; pjesme su mu izgubljene. Teološki i crkvenopravni pisac Pavao (1529. – 87.), djelatan u provođenju mjera Tridentskog koncila i autor više latinskih rasprava s područja crkvenoga prava; sačuvano je nekoliko njegovih tekstova o pastoralnoj djelatnosti. Jerolim (1533. – 71.), zapovjednik bokeljskog brodovlja u mletačkoj službi i sudionik bitke kraj Lepanta u kojoj je poginuo. Pravnik i povjesničar Antun (1683. – 1742.) proučavao je izvornu građu za povijest Dalmacije i Boke kotorske, bio je savjetnik F. Riceputiju za rad na djelu Illyricum sacrum, nije ostavio nijednoga samostalna rada, a pripisuje mu se rukopis Kotorska kronologija (Cronologia di Cattaro). Pisac Grgur (1720. – 90.) pisao je prozu i stihove na talijanskome i latinskome, ostavio rukopisnu zbirku stihova, koja je danas izgubljena[2] Spominje se i Nikola, pravnik.[4] U Kotoru su imali baroknu palaču Bizanti. Prigodnice i poslanice pisao im je hrvatski pjesnik iz Crne Gore Ivan Bolica Kokoljić.[5] Sliku za oltar Nikole Bizantija u katedrali sv. Tripuna izradio je hrvatski slikar Matej Junčić, a studenoga 1445. isti se obvezao izvršiteljima oporuke Bazilija Bizantija da će izvesti po jednu sliku za crkve sv. Jakova i sv. Pavla.[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK |
| http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7942 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2022 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2329 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8830 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
- ↑ Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija Bizanti, LZMK, Zagreb (pristupljeno 3. rujna 2016.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bizanti, Antun, LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bizanti, Nikola, LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bolica Kokoljić, Ivan (Ivo, Dživo, Živo), LZMK, Zagreb, 1989. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Višnja Flego: Junčić, Matej (Grončić, Mate; Junčić Radašinović, Matko; Gionich, Gionzich, Giunzich, Joncich, Junzich; Matij Radašinov), LZMK, Zagreb, 2005. (pristupljeno 3. rujna 2016.)