Prijeđi na sadržaj

Bjelobrdska kultura

Izvor: Wikipedija

Bijelobrdska kultura[1][2] ili bjelobrdska kultura[3] je ranosrednjovjekovna arheološka kultura koja je doživjela procvat u 10. i 11. stoljeću u srednjoj Europi. Predstavlja sintezu kulture koju su u Karpatski bazen uveli mađarski osvajači oko 900. godine i ranijih kultura koje su postojale na teritoriju (na području današnje Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovačke) prije mađarskog osvajanja.[4] Dijelovi ženske nošnje, uključujući "nakit od pletene žice, dvodijelne limene privjeske, narukvice sa zmijskim glavama i sljepoočničarke u obliku slova S" (P. M. Barford), [4] karakterističniji su ostatci materijalne kulture.[3] Kultura je nestala oko 1100. godine, najvjerojatnije ne posve neovisno o zakonima usvojenim pod kraljevima Ladislavom I. i Kolomanom od Mađarske koji su propisivali pokapanje mrtvih na grobljima razvijenim u blizini crkava.[3]

U početku se smatralo da su siromašniji mađarski grobovi slavenskog podrijetla, a da su samo bogati ukopi konjanika mađarski. Ova teza je osporena 1940-ih, a sada je odbacuju mađarski znanstvenici, poput Béle Szőkea, koji siromašnije ukope vide kao mađarske pučane. [5]

Kultura je dobila ime po arheološkom nalazištu, srednjovjekovnom groblju, smještenom u blizini sela Bijelo Brdo u Hrvatskoj na kojem se istražuje od 1895.[6] Zdenko Vinski datira Bijelo Brdo 1 u 7. stoljeće.[7]

Karta koja prikazuje teritorij prostiranja bjelobrdske kulture (10.-12. stoljeće), prema knjizi ruskog arheologa Valentina Vasiljeviča Sedova.[8] Prema ovoj karti samo područje sela Bijelo Brdo je isključeno iz teritorija kulture.

Prema ruskom arheologu Valentinu Vasiljeviču Sedovu, osnovni teritorij bjelobrdske kulture obuhvaćao je područje današnje Mađarske, južne Slovačke i dio Vojvodine.[9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Engel 2001, p. 17.
  2. Spinei 2003, p. 57.
  3. a b c Curta 2006, p. 192.
  4. a b Barford 2001, p. 231.
  5. Geary, Klaniczay, Patrick. 2013. Manufacturing Middle Ages. Prvo izdanje. Brill. str. 221, 223. ISBN 978-9004244863. Pristupljeno 1. kolovoza 2015.
  6. Vodanović, Brkić i Demo 2005.
  7. Bože Mimica Slavonija u XX. stoljeću 2009 Page 332 "Nalazište Bijelo Brdo I. arheološki je pouzdano datirao Zdenko Vinski (1913-1996) u sredinu ili drugu polovicu 7. stoljeća."
  8. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2014. Pristupljeno 10. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. Valentin Vasiljevič Sedov, Sloveni u ranom srednjem veku, Novi Sad, 2013, str. 419-421.

Literatura

[uredi | uredi kôd]