Panonska nizina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Panonska nizina

Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi. Nalazi se između Dinarida, Alpa i Karpata. Kroz nju prolazi rijeka Dunav.

Položaj[uredi | uredi kôd]

Panonska nizina obuhvaća područja sljedećih država:

Otočne planine[uredi | uredi kôd]

Farma u Mađarskoj u Panonskoj nizini
Medvednica
Medvednica je hrvatska planina poznata po skijalištu Sljeme. Spada u antipanonate.

Otočne planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase, t.j. unutarnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljevaca, mezozojskog vapnenca itd.

Aluvijalne ravnice[uredi | uredi kôd]

Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.

Praporne visoravni[uredi | uredi kôd]

Praporne visoravni su eolski elementi reljefa na dnu Panonskog bazena. Nastale su tijekom pleistocena prijenosnom snagom vjetra.

Pješčare[uredi | uredi kôd]

Pješčare su, kao i praporne visoravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom.

Antipanonati[uredi | uredi kôd]

To je naziv za planine usred Panonske nizine. Među antipanonate spadaju Medvednica i Ivanščica.