Panonska nizina
Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi. Nalazi se između Dinarida, Alpa i Karpata. Kroz nju prolazi rijeka Dunav.
Panonska nizina obuhvaća područja sljedećih država:
.jpg)
Otočne planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase, t.j. unutarnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljevaca, mezozojskog vapnenca itd.
Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.
Praporne visoravni su eolski elementi reljefa na dnu Panonskog bazena. Nastale su tijekom pleistocena prijenosnom snagom vjetra.
Pješčare su, kao i praporne visoravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom.
To je naziv za planine usred Panonske nizine. Među antipanonate spadaju Medvednica i Ivanščica.
- Reljefni oblici u Austriji
- Reljefni oblici u Bosni i Hercegovini
- Reljefni oblici u Češkoj
- Nizine u Hrvatskoj
- Reljefni oblici u Mađarskoj
- Reljefni oblici u Rumunjskoj
- Reljefni oblici u Srbiji
- Reljefni oblici u Ukrajini
- Zemljopis Vojvodine
- Nizine u Europi
- Geologija Austrije
- Geologija Hrvatske
- Geologija Srbije
- Geologija Europe