Prijeđi na sadržaj

Blagajev likovac

Izvor: Wikipedija
Blagajev likovac
Blagajev likovac u cvatu
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Malvales
Porodica:Thymelaeaceae
Rod:Daphne
Vrsta:D. blagayana
Dvojno ime
Daphne blagayana
Freyer
Baze podataka

Blagajev likovac (lat. Daphne blagayana), nekada zvan i Maslinica,[1] nizak je grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Europe. Zaštićen je u većini zemalja gdje ga se može pronaći, uključujući Hrvatsku, gdje je klasificiran kao osjetljiva vrsta (VU),[2] a od 1952. godine strogo je zaštićen na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.[3]

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Blagajev likovac danas se može naći na rijetkim lokalitetima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori, sjeveroistočnoj Italiji, a opisan je i u Rumunjskoj i Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Raste na dolomitu i vapnencu. Najčešće se može naći na planinskim livadama, na visinama do 1900 metara, a rjeđe u grabovim šumama, na kršu ili svjetlijim crnogoričnim šumama.

U hrvatskoj ga se može naći samo na Žumberačkoj gori (u predjelima uz potok Sušicu, te Samoborskom gorju, među ostalim i na brdu Oštrc gdje je viđen, prvi put u Hrvatskoj, i to 1888. godine) i na Medvednici.[4]

Niski je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Listovi su vazdazeleni, kožasti i sjajni, izduženi s malom bodljicom na vrhu. Cvjetovi su u obliku gustog cvata. Cvjeta u travnju i svibnju.[4]

Otkriće

[uredi | uredi kôd]

Otkriven je u okolici mjesta Polhov Gradec u Sloveniji, 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Rihardu Blagaju, botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta, nakon što su mu je lokalni ljudi donijeli. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II. Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk, u podnožju Polhograjskog hribovja, gore na kojoj je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2013. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120131/dzzp201201311325180.pdf
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]