Blatnica (Čitluk, BiH)

Koordinate: 43°15′N 17°41′E / 43.25°N 17.68°E / 43.25; 17.68
Izvor: Wikipedija
Blatnica
Blatnica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Blatnica
Blatnica
Blatnica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Čitluk
Zemljopisne koordinate 43°15′N 17°41′E / 43.25°N 17.68°E / 43.25; 17.68
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 975

Blatnica je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.[1]

Podrijetlo imena[uredi | uredi kôd]

Naziv mjesta Blatnica je slavenskog podrijetla. Postoji više teorija o porijeklu imena Blatnica. Po jednoj teoriji ime potječe od prirodnog obilježja kraja koji u jednom dijelu ima močvarno područje. Druga teorija je da naselje, koje se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Broćanske visoravni, ime dobilo po povezanosti s Mostarskim blatom. Naime, kroz naselje je vodio najprirodniji i najlakši put iz Brotnja u Mostar. Treća teorija kaže da je ime Blatnica nastalo po vrsti grožđa »Blatini«, koja se u ovom kraju odavno uzgaja. Osim naziva Blatnica, iz srednjeg vijeka potječu i sljedeći nazivi koji se nalaze na području ovoga mjesta, a to su: Gradina, Predivište, Garišta, Šenkovina, Kaštun, Ulica, Spanaćevac i Repište.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Blatnica se nalazi u sjevernom dijelu Brotnja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi se puta spominje 1477. godine (prema knjizi "Povijest Brotnja - od najstarijih vremena do 1878. godine).

Prema popisu iz 1982. godine u Gornjoj Blatnici bile su 32 obitelji, u kojima je živjelo 234 člana.

Donja i Gornja Blatnica su pripadale istoj župi »Brotnjo«, ali su 1868. razdjeljene tako da je Donja Blatnica pripala tada osnovanoj župi Čerin (1864.), a Gornja Blatnica je ostala u sklopu stare župe matice Gradnici u Brotnju.

Gornja Blatnica nalazi se na sjevernom dijelu općine Čitluk – Brotnjo. Graničnu crtu ima s dvije općine Mostar i Široki Brijeg kao i s mjestima u tim općinama; Kruševo, Podgorje, Ljuti Dolac i Biograci.

Gornja Blatnica se nalazi na kršovitom području, gdje ima malo sitnog raslinja, hrastovine i borove šume. Pored ceste koja vodi prema Donjoj Blatnici odnosno na samoj međi između ta dva sela nalazi se izvor žive vode, odavnina zvan Bubanj Dolac. Mjesto ima 490 stanovnika u 108 domaćinstava. Filijalna crkva u G. Blatnici posvećena je Srcu Isusovu. Gradnja crkve trajala je od 7. srpnja do 14. prosinca 1969. godine, kada je blagoslovljena i kada se u njoj počelo obavljati bogoslužje. Zaštitnik G. Blatnice je Srce Isusovo, od 2000. godine. Prije toga crkva u G.Blatnici je nosila ime po zvonu koje se nalazi uz crkvu »Zvono porođenja Isusova«.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Blatnica
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 1.036 (99,51%) 1.000 (99,00%) 1.248 (99,52%)
Muslimani 0 1 (0,09%) 1 (0,07%)
Srbi 0 1 (0,09%) 0
Jugoslaveni 0 3 (0,29%) 0
ostali i nepoznato 5 (0,48%) 5 (0,49%) 5 (0,39%)
ukupno 1.041 1.010 1.254

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Blatnica
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 974 (99,90%)
Bošnjaci 0
Srbi 0
ostali i nepoznato 1 (0,10%)
ukupno 975

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U samom mjestu kao i cijelom Broćanskom kraju malo koje kućanstvo ne obrađuje vinovu lozu. Osim toga na brdu Trtle, postoji plantaža vinove loze na 30 hektara u vlasništvu Vinarije Čitluk. U blizini plantaža nalazi se novosagrađeni Lovački dom. Mjesto je poznato i po nalazištima rude boksit, koja se eksploatira od 1950. godine pa sve do današnjih dana.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]