Bogočin
Bogočin je srednjovjekovna utvrda u selu Bogatići Prominski, općina Promina. Utvrda je smještena je na stijeni, na lijevoj obali rijeke Krke. Upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro pod rednim brojem Z-2607.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Bogočin se prvi put pojavljuje u izvornoj povijesnoj građi 1486. godine pod imenom Bogochin, no utvrda je vjerojatno postojala već u ranom srednjem vijeku. Današnji ostaci utvrde svode se na zid s vratima na sjeveroistočnom dijelu, dok su ostatci na drugim dijelovima jedva primjetni. Zidovi su izrađeni od nepravilno klesanog kamena. Prvi poznati vlasnici utvrde bili su hrvatski velikaši Martinušići. Bogočin su zauzele, a potom porušile Osmanlije 1522. godine.[1][2][3]
Legenda[uredi | uredi kôd]
Ova utvrda u narodu se još naziva i Vilingrad, a uz nju je povezana narodna predaja o nesretnim mladencima. Prema toj predaji, hrvatski velikaš Bogoje sagradio je utvrdu za svog sina Bogdana i njegovu nevjestu Miljevu iz grada Ključa. Krilati zmaj je oteo Miljevu, a Bogdan je izgubio život pokušavajući je spasiti. Od tog doba, područje između rijeke Čikole i Krke naziva se Miljevcima, a rijeka ispod grada Ključa dobila je ime Čikola, prema Miljevinoj majci Čiki.[4][2][3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Utvrda Bogočin. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Pristupljeno 8. siječnja 2024.
- ↑ a b Zaninović, J. Gaurina, D. 2008. Nelipićeve utvrde na rijekama Krki i Čikoli u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost). Visovac – Drinovci: Miljevački sabor. str. 152
- ↑ a b Srednjovjekovne utvrde/Bogočin. Nacionalni park Krka. Pristupljeno 8. siječnja 2024.
- ↑ Pavlinović, Mihovil. 1876. Pučki spisi, Zadar, Brzotiskom „Narodnog lista" 1876. str. 254-263. HathiTrust Digital Library. Pristupljeno 8. siječnja 2024.