Botinec (samostalno naselje)
Ovo je glavno značenje pojma Botinec (samostalno naselje). Za druga značenja pogledajte Botinec (zagrebački kvart).| Botinec | |
|---|---|
  Botinec Botinec na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Grad Zagreb
|
| Općina/Grad | Grad Zagreb |
| Površina | 0,35 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°44′45″N 15°55′58″E / 45.7457°N 15.9329°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 22 |
| - Gustoća | 62,85 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 7 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 9[1] |
| Pošta | 10020 Zagreb-Novi Zagreb |
| Pozivni broj | +385 01 |
| Autooznaka | ZG |
 Botinec Botinec na zemljovidu Grada Zagreba | |
Botinec je naselje u sastavu Grada Zagreba koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada i pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad. Nalazi se uz zagrebačku obilaznicu, južno od istoimenog kvarta, sjeverno od Odranskog Obreža i zapadno od Gornjih Čeha. Kroz naselje prolazi Ulica dr. Luje Naletilića, koja prema jugu vodi do Brezovice i Odranskog Obreža. Botinec je kao samostalno naselje nekad bio veći, no 1991. godine jedan njegov dio pripojen je naselju Zagreb, pa tako sada postoje dva Botinca, jedan kao samostalno naselje, a drugi kao kvart u sastavu naselja Zagreb.
Dan Botinca obilježava se 25. lipnja.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Naselje je dobilo ime po grofovskoj obitelji Boti. U Botincu je 1848. bio utaboren Josip Jelačić u trenutku kad je proglašen banom, te je odande krenuo u Zagreb na bansku instalaciju. Botinec se ranije nazivao i Botinec Stupnički ili Stupnički Botinec. Glavnina današnjeg naselja (osim "Starog Botinca"), nastala je nakon velike poplave koja je u listopadu 1964. pogodila Zagreb. Nakon poplave su u Botincu i Retkovcu sagrađena naselja montažnih kuća-prizemnica u koje su preseljeni stanovnici čije su kuće stradale u poplavi. Većina je stanovnika tada, nakon privremenog boravka na Velesajmu, u Botinec došla iz naselja Rudeš. Montažne kuće u Botincu bile su zamišljene kao privremeno rješenje, a preseljenim je stanovnicima obećano da će za nekoliko godina dobiti stanove, no to obećanje nije nikada ostvareno. Trideset botinečkih ulica nosi nazive prema djelima i likovima iz hrvatske književnosti, za što je zaslužan profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 90-ih godina bio član komisije za preimenovanje ulica.
Godine 1991., veći dio Botinca pripaja se naselju Zagreb, te postaje njegovim kvartom. Samostalno naselje Botinec tako gubi većinu svojeg teritorija, a samim time i većinu stanovništva.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 22 stanovnika[2] te 7 obiteljskih kućanstava.[3]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 9 stanovnika.[1]
| broj stanovnika | 77 | 103 | 109 | 99 | 120 | 145 | 177 | 199 | 220 | 240 | 270 | 4964 | 5425 | 12 | 22 | 9 | 4 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Ustanove i udruge[uredi | uredi kôd]
- U Botincu se nalazi katolička crkva sv. Stjepana.
- Od 1947. na području Botinca djeluje BC Institut za proizvodnju i oplemenjivanje bilja (od imena Botinec dolazi oznaka BC).
- Osnovna škola braće Radić, utemeljena je 1966. godine.
- Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata osnovan je 2005. i ima oko 70 članova.
- Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1972.
- U Botincu djeluje nogometni klub "Botinec", koji je osnovan 1979 (od 1979. do 1983. zvao se NK "Vatrogasac"), a natječe se u 3. zagrebačkoj nogometnoj ligi.
- U Botincu je 1991. osnovan košarkaški klub "Botinec", kasnije "Hiron-Botinec", koji je bio prilično uspješan, a kasnije je preimenovan u KK "Cedevita", te se preselio u dvoranu "Sutinska vrela".
- Mjesna samouprava Botinec – korisnici prostora MS Botinec su: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata Botinec, Matica umirovljenika, Odred izviđača „Bota“, Socijaldemokratska partija (SDP), Udruga Roma Hrvatske „Romski san“ i Zavičajni klub „Zvonimirovac – Adolfovac“.
- Judo klub Braća Radić
- Tae kwon do klub Lokomotiva
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 5. ožujka 2018.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
