Bugatti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bugatti AG
Bugatti
Vrsta Dioničko društvo
Osnovana 1909
Osnivač(i) Ettore Bugatti
Sjedište Molsheim, Francuska
Sjedište Molsheim, Francuska
Djelatnost(i) automobilska
Proizvodi automobili
Holding tvrtka Volkswagen Grupa
Web stranica http://www.bugatti.com

Bugatti je proizvođač supersportskih automobila male serije. Osnovao ju je talijan Ettore Bugatti u francuskom gradu Molsheimu 1909. godine. Tvrtka je bankrotirala 1963, no ime Bugatti je 1998. otkupila Volkswagen Grupa i nastavila proizvodnju pod imenom Bugatti Automobiles SAS.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ettoreov Bugatti[uredi VE | uredi]

Prvi Bugattijev automobil je proizveden neposredno prije Prvog svjetskog rata. Tada je proizvodnja nakratko prekinuta, a prvi poslijeratni automobil je proizveden tek 1922., model Type 30. No tada su počeli veći sportski uspjesi Bugattija. Type 10 je u svojoj prvoj utrci sa četiri automobila zauzeo prva četiri mjesta. Type 35 iz 1924. je osvojio više od dvije tisuće utrka te je poznat kao najuspješniji trkaći automobil svih vremena. No najznačajnija pobjeda je ona iz Le Mansa 1939. kada su vozači Pierre Veyron i Jean-Pierre Wimille pobijedili nastupivši samo sa jednim autom i ograničenim resursima.

Nekoliko mjeseci nakon povijesnog uspjeha na Le Mansu u prometnoj nesreći je poginuo Jean Bugatti, najstariji sin osnivača Ettorea, te se tvrtka počela raspadati. Tome je pridonio i Drugi svjetski rat.

Do početka Drugog svjetskog rata proizvedeno je oko 7.900 automobila s Bugattijevim znakom, od kojih oko 2.000 još i danas postoji.

1947. je preminuo i sam osnivač, Ettore Bugatti. Posao je pokušao preuzeti Roland Bugatti, ali u tome nije uspjeo u potpunosti. Bilo je još nekoliko pokušaja oživljavanja Bugattija, ali niti jedan nije uspio. Tvrtku je 1963. nakon godina agonije kupio tadašnji poznati proizvođač sportskih automobila Hispano-Suiza, a Bugatti je potpuno zaboravljen.

Bugatti Automobili SpA[uredi VE | uredi]

1987. ime Bugatti je otkupio bogati talijanski investitor Romano Artioli i utemeljio tvrtku Bugatti Automobili SpA. On je imao velike planove za Bugatti te je izgradio novu tvornicu u blizini Modene. Prvi automobil, Bugatti EB110 je proizveden dvije godine poslije. Tada je bio najmoderniji supersportski automobil na svijetu.

1993. Bugatti je kupio i Lotus, engleskog proizvođača sportskih automobila. Tvrtka je tada poslovala dobro, ali je 1995. nastupila recesija i tvrtka je zapala u financijske probleme. Lotus je prodan Protonu, a Bugatti njemačkoj tvrtci Dauer Racing koji je proizveo još pet primjeraka modela EB110.

Vjerojatno najpoznatiji vlasnik Bugattija EB110 je Michael Schumacher kojeg je dobio 1994., a iste godine s njim doživio i težu prometnu nesreću. No auto je popravio i prodao 2003.

Bugatti Automobiles SAS[uredi VE | uredi]

Ime Bugatti je 1998. otkupila Volkswagen Grupa i počela s razvojem najjačeg, najbržeg i najskupljeg automobila na svijetu. Koncept tog automobila je predstavljen godinu poslije na ženevskom salonu automobila. Izgrađena je i nova tvornica u Molsheimu. Auto je dobio ime Veyron i na tržištu trebao biti 2004., ali je bilo mnogih problema, od pregrijavanja motora od 1001 KS, preko nestabilnosti na velikim brzinama do nepouzdanosti. Tako je prvi model isporučen kupcu tek u proljeće 2006.

Do sada je napravljeno i nekoliko posebnih edicija model Veyron - Fbg par Hermes, Pur Sang i Grand Sport, a najavljen je i model bez krova. Najviše modela je prodano na Bliskom istoku.

U planu je i proizvodnja manjeg modela od Veyrona, ali i luksuzne limuzine kojom će Bugatti ući u klasu Rolls-Roycea i Maybacha.

Aktualni modeli[uredi VE | uredi]

Vanjska poveznica[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bugatti.