Glavočike
| Glavočike | |
|---|---|
 Obična ivančica (Leucanthemum vulgare) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Asterales |
| Porodica: | Asteraceae Bercht. & J. Presl |
| Rodovi | |
| vidi tekst | |
Glavočike (Zvjezdanovke, Compositae ili Asteraceae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. sastoji se po najnovijim podacima iz 2012 godine od 1860 rodova[1]
Opis biljke[uredi | uredi kôd]
Cvjetovi u glavočika su pravilni (aktinomorfni) ili su središnji cvjetovi u glavici pravilni a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih npr. maslačak (Taraxacum) ili perastih npr. kozja brada (Tragopogon) dlačica, čekinja npr. dragušica (Scolymus hispanicus), krunice npr. hrvatska ivančica (Leucanthemum croaticum), ili je čaška potpuno zakržljala npr. u obične ivančice (Leucanthemum vulgare). Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a katkad su obodni bespolni (tj. bez prašnika i tučka). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška (achenium).
Potporodice[uredi | uredi kôd]
- Asteroideae Lindley
- Barnadesioideae Bremer & Jansen
- Carduoideae Sweet
- Cichorioideae Chevalier
- Corymbioideae Panero & Funk
- Gochnatioideae Panero & Funk
- Gymnarrhenoideae Panero & Funk
- Hecastocleidoideae Panero & Funk
- Mutisioideae Lindley
- Pertyoideae Panero & Funk
- Stifftioideae Panero
- Wunderlichioideae Panero & Funk
Rodovi:
- Hymenocephalus Jaub. & Spach
Rodovi i vrste[uredi | uredi kôd]
Porodica glavočika se dijeli u dvije zasebne skupine.
Cjevastocvjetne glavočike (Asteraceae, Compositae tubuliflorae) u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 80 rodova: npr. ambrozija (Ambrosia), artičoka (Cynara), čičak (Arctium), dalija (Dahlia), divokozjak (Doronicum), gerber (Gerbera), ivančica (Leucanthemum), kadifica (tagetes), kamilica (Matricaria), kolotoč (Telekia), konica (Galinsoga), kostriš (Senecio), krizantema (Chrysanthemum), magareći trn (onopordum), neven (Calendula), oman (Inula), pelin (Artemisia), podbjel (Tussilago), različak (Centaurea), rudbekija (Rudbeckia), runolist (Leontopodium), smilje (Helichrysum), stolisnik (Achillea), stričak (Carduus), suncokret (Helianthus), tratinčica (Bellis), jezičnjača (Ligularia), zlatošipka (solidago), s više od 300 vrsta.
Jezičastocvjetne glavočike (Cichoriaceae, Compositae liguliflorae), u glavici imaju se jezičaste cvjetove. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 25 rodova npr. dimak (Crepis), lavlji zub (Leontodon), salata (Lactuca), maslačak (Taraxacum), runjika (Hieracium), vodopija (Cichorium), zmijak (Scorzonera), s više od 200 vrsta. [2][3]
Brdski različak (Centaurea montana)
Popis rodova:[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002., ISBN 978-953-6036-40-0
- ↑ Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
