Crkva sv. Jurja u Koluniću

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva sv. Jurja u Koluniću
Bosanski Petrovac.jpg
Lokacija Kolunić
Koordinate 44°31′31″N 16°20′13″E / 44.52533°N 16.33700°E / 44.52533; 16.33700Koordinate: 44°31′31″N 16°20′13″E / 44.52533°N 16.33700°E / 44.52533; 16.33700
Godine izgradnje rani srednji vijek
Renoviran 1960-ih
Religija kršćanstvo
Patron sv. Juraj
Arhitektonski stil romanika
Materijal kamen
Dimenzije brod 11 m x 7,79 m
apsida 5,1 m x 3,5 m

Crkva sv. Jurja u Koluniću[1] je kršćanska crkvica. Datira iz ranosrednjovjekovnih vremena. Sa svih strana okružena je nekropolom sa stećcima pa ih se uzima kao jednu cjelinu.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se pokraj ceste Bosanski PetrovacDrvar,[2] na lokalitetu Crkvina.[3] Blizu je vrela Klisine svetinje. Ruševine obuhvaćaju i crkvu i samostan. Narod ih zove Panađur ("hram sv. Đurđa").[4]

Građa[uredi VE | uredi]

Uzima se da je romanička.[5] Crkva se pruža u osnovnom smjeru zapad - istok. Zidovi crkve debljine su 0,7 m. [3]

Karakterizira ju zvonik. Gotovo sve crkve po Bosni i Hercegovini izuzevši mali broj iznimaka srušene su za osmanske vlasti i jedini sačuvani zvonik ima još toranj sv. Luke sa crkvom sv. Marije uz stari franjevački samostan u Jajcu.[2] Zvonik je iznad četverokutnog oltarnog prostora. Mali je otvor na južnom zidu zvonika na relativnoj visini od oko 9 m. Uokviren je kao i prozor na istočnoj fasadi. Toranj je relativno visok, zajedno s apsidom, sa zapada oko 10–11 m, od čega apsida 4,65 m, a toranj oko 6 metara.[3]

Crkva ima jedan brod dimenzija 11 m x 7,79 m. 4,9 metara relativno su visoki južni i sjeverni zid broda su uz zapadni zid apside i kaskadno se spuštaju do visine od nekoliko desetaka centimetara. Oltarni prostor je četverokutan.[3]

Apsida crkve dimenzija je 5,1 m x 3,5 m. Duboka je 4,2 m. Južni i sjeverni podužni zid apside iznutra su ukošeni. Ulaz u apsidu širine je 3,6 m, a istočni zid apside 3,4 m. Ulaz u apsidu visok je 4,35 i s okvirnim lukom 4,65 m. Svod je poluobličast. Mali prozor je na istočnom zidu na visini od 2,15 m. Nije jednake širine. Iznutra je širok širok 0,45 m, a na vanjskom zidu 0,2 m. Niša je na unutrašnjoj strani južnog zida, nisko postavljena uokvirena niša. Na vanjskom južnom i sjevernom rubu istočnog zida apside bile su neke konstrukcije neznane namjene debele 0,7 metara, od čega su ostali tek ostatci u obliku izbočina na relativnoj visini od 3,15 metara.[3]

Ulazni zid u crkvu je zapadni i visok svega 30 cm. Ulaz je širok oko 1 m. Okomiti bridovi na crkvi uokvireni su naizmjence. Okviri su veći i manji dobro oklesani kvaderi. Jedva oklesani kvaderi su građevni dio zida.[3]

Obnova[uredi VE | uredi]

Crkva je djelimice obnovljena i restaurirana 1960-ih. U 19. stoljeću postoje zapisi o stanju, prema kojima je napravljena restauracija. Oltar je, prema zapisu P.Mirkovića iz 1894. a prema pričanju mještana bio "išćemeran na kube“. No, već je bio srušen nekoliko godina prije. Visina tornja bila je 13,5 m i kutevi i zid od oltara bili su tesani. Zapadna i istočna strana tornja bile skoro srušene, ali su ostali bridovi sa odrađenim klesanim kamenjem. Nepoznato je kako su se penjali na dio tornja iznad svoda apside. Crkva je jedinstvene gradnje na teritoriji Bosne i Hercegovine i potrebna su dodatna istraživanja.[3]

Zaštita[uredi VE | uredi]

Arheološko područje s ostatcima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, proglašeno je 2007. nacionalnim spomenikom BiH.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. KTA kta/d.k.: 'PODRUČJE DRVARA, GRAHOVA I PETROVCA PRAVI JE ARHEOLOŠKI ELDORADO' , Drvar-Bos. Grahovo, 21. travanj 2016. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
  2. 2,0 2,1 Ivan Lovrenović Ivan Lovrenović: Treće poluvrijeme sv. Marije, veljače 2013. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH, 7. ožujka 2007. (pristupljeno 1. prosinca listopada 2018.)
  4. Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva Vjekoslav Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, , n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., str. 4.-5. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  5. HOP Dragan Ilić: BOGATA, RAZNOVRSNA I RASKOŠNA HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE PREDISLAMSKOGA RAZDOBLJA OD NAJRANIJEG DOBA PREKO ROMANIKE DO GOTIKE, 2. kolovoza 2016. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]