Prijeđi na sadržaj

Crkva sv. Katarine u Jajcu

Koordinate: 44°20′20″N 17°16′09″E / 44.33884°N 17.26918°E / 44.33884; 17.26918
Izvor: Wikipedija
Crkva sv. Katarine
Lokacija Jajce
Koordinate 44°20′20″N 17°16′09″E / 44.33884°N 17.26918°E / 44.33884; 17.26918
Godine izgradnje 1458.
Srušen poslije 1527.
Religija rimokatoličanstvo
Patron sv. Katarina

Crkva sv. Katarine bila je rimokatolička crkva u Jajcu.

Prema fra Josipu Markušiću, građevina je nekad bila hram Crkve bosanske. Taj je hram napušten poslije progona shizmatika i tad ga je kraljica Katarina preuredila u gradsku crkvu posvećenu ovoj svetici. U prilog tezi o shizmatičkom hramu je predaja u narodu predaja da je tu nekada bila „Šarena crkva“, koja se pripisuje hramu crkve bosanske.[1]

Druga je teza da ju je dala sagraditi kraljica Katarina. I drugdje je od svog miraza gradila crkve po Bosni,[1] poput Presvetog Trojstva u Vrilima kod Kupresa, franjevačkog samostana i crkve Svete Kate u Kreševu i kod Fojnice u Kozogradu kapelu.[2] Ovu je crkvu sagradila u četvrtom ili petom desetljeću 15. stoljeća.[3] Fra Antun Knežević, jajački kroničar iz 19. stoljeća fra Antun Knežević u svojoj je Povjesnici stare jajačke crkve nabraja uz bilješku da je „Brez sumnje ona koja je bila spojena sa samostanom fratarskim, a to je Crkva sv. Katarine Divice i Mučenice…U vrime kralja Tomaševića, Jajce je bilo kako glavno mjesto Kraljevine i glavno mjesto franjevacah bosanskih, zvato ‘Vikarija’ …glavno mjesto ‘Kustodije’.“[1]

1458. je kraljica Katarina pisala u Rim moleći Svetu Stolicu za svoju crkvu sv. Katarine, uz koju je i franjevački samostan i „domus vicarie“, sjedište franjevačke vikarije. Bula pape Pija II. od 13. prosinca 1458. poimence spominje crkvu sv. Katarine u Jajcu i izričito tvrdi da ju je te godine sagradila Katarina Kotromanić, žena bosanskoga kralja Stjepana Tomaša.[1]

Crkva je pripala franjevcima[3] oporukom kraljice Katarine. Datirana je na 20. listopada 1478. Njome želi da se „svete moći predaju franjevačkoj crkvi sv. Katarine u Jajcu“. Papina bula i oporuka bosanske kraljice potvrđuje da su postojale obje crkve postojale i da su bile katoličke.[1] Osmanskim osvajanjima crkva je porušena.[3] Na temeljima ove crkve podignuta je džamija.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Franjevački samostan JajceArhivirana inačica izvorne stranice od 31. kolovoza 2017. (Wayback Machine) Bruno Ljubez: Crkva sv. Katarine, (pristupljeno ) 18. studenoga 2016.
  2. Franjevačka provincija Bosna SrebrenaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2016. (Wayback Machine) kta/f.p.: Dokumentarac o kraljici Katarini “Povijest ženskim rukopisom: Katarina Kosača”, najava emisije na HTV3 27. rujna (pristupljeno 2. studenoga 2016.)
  3. a b c Bosna SrebrenaArhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2016. (Wayback Machine) Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 9. studenoga 2016.)
  4. Franjevački samostan JajceArhivirana inačica izvorne stranice od 31. kolovoza 2017. (Wayback Machine) Bruno Ljubez: Otkada se slavi sv. Ivo (pristupljeno 17. prosinca 2016.)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica stranica Bosna Srebrena (http://www.bosnasrebrena.ba). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Bosna Srebrena.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.