Crna bazga

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crna bazga
crna bazga
crna bazga
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Dipsacales
Porodica: Adoxaceae
Rod: Sambucus
Vrsta: S. nigra
Dvojno ime
Sambucus nigra
L.


Crna bazga (lat. Sambucus nigra), je grm iz porodice Adoxaceae. Raste u Europi i Sjevernoj Americi, te na sjeveroistoku Afrike.[1] Raste na staništima koja uključuju i suha i vlažna mjesta, te sunčane položaje. Kod nas je ima i u nizinama i u planinskom dijelu zemlje, dok u primorju i na otocima izostaje. Najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do 6 metara. Koristi se kao ljekovita biljka, potpuno zreli plodovi su jestivi u prokuhanom stanju. Iz njih se može prirediti pekmez, sirup, te vino, a mogu se koristiti i kod izrade pita i savijača, posebno su ukusni u kombinaciji sa jabukama. Cvijetovi se koriste za izradu sirupa ugodnog osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni .

Sastav bazginih bobica[uredi VE | uredi]

0,25 -0,51 mg/100 g karotina

18 mg/100g vitamina C

0,065 mg/100 g vitamina B 1

0,078 mg/100 g vitamina B 2

0,25 mg/100 g vitamina B 6

1,0 - 1,1 mg/100 g ukupnog sadržaja voćnih kiselina

57 mg /100 g fosfora

35 mg/100 g kalcija

305 mg/100 g kalija

0,5 mg/100 g natrija

Primjena u narodnoj medicini[uredi VE | uredi]

Pripravci iz cvjetova crne bazge imaju dijaforetički , diuretički , protuupalni i dezinfekcijski učinak. Koriste se u obliku infuzije ili dekokta , kod prehlade, gripe , bolesti gornjih dišnih puteva , bubrega i mjehura , za ispiranje usne šupljine . U ginekologiji infuzije i dekokt cvjeta koristi se za tuširanje i kupke za upalne bolesti rodnice . Bazga također ima diuretska svojstva, što potvrđuju klinička promatranja. Uz zatvor, pijte žele napravljen od svježeg ili osušenog plpd.Infuzija cvijeća koristi se za ispiranje upalnih bolesti usne šupljine i grla , za obloge i prištiće.

Voćni sok bogat antioksidansima Sambucus nigra učinkovito inhibira širenje virusa u kasnijim fazama ciklusa gripe, kada su stanice već zaražene virusom gripe. Ovo antivirusno djelovanje može se pripisati njegovim antocijanidinskim spojevima (posebno njegovom primarnom aktivnom spoju, cijanidin-3-glukozidu) .

U narodnoj medicini, dekokt iz cvjeta bazge uzima se kod bolesti bubrega, reume , gihta i upale zglobova. Stariji listovi kuhani u mlijeku koriste se izvana kao protuupalno sredstvo kod opeklina , pelenskog osipa , upale hemoroida . Bolne zglobove preporučuje se još preliti kipućom vodom mješavinom cvjetova stabljike i kamilice, uzimati jednako ( ublažavajuće prikupljanje ). Dekokt korijena bazge preporučuju se za dijabetes , mada nema uvjerljivih podataka o učinkovitosti takvog liječenja

Uzgoj[uredi VE | uredi]

Nasad bazge, istočna Štajerska, Austrija

U Njemačkoj, Danskoj i Štajerskoj se bazga uzgaja kao voćka.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crna bazga
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: [[Wikispecies:|]]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Flora Europaea Search Results. Rbg-web2.rbge.org.uk pristupljeno 13. listopada 2017.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Sambucus+nigra

Izvori[uredi VE | uredi]