Crni daždevnjak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crni daždevnjak
Crni daždevnjak, snimljen na Triglavu
Crni daždevnjak, snimljen na Triglavu
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Amphibia
Red: Caudata
Porodica: Salamandridae
Rod: Salamandra
Vrsta: S. atra
Dvojno ime
Salamandra atra
Laurenti, 1768
Raspon
Područje rasprostranjenosti crnog daždevnjaka

Područje rasprostranjenosti crnog daždevnjaka

Crni daždevnjak (Salamandra atra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Kao i ostali daždevnjaci, duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Koža mi je sluzava, jednobojna, najčešće crna, iako može biti i sivkasta ili smeđa. Iza glave imaju vidljivo izražene parotidne žlijezde. To su nakupine otrovnih žlijezda koji ih čine nejestivima.

Za razliku od većine drugih vodozemaca, ova vrsta je viviparna. To znači, da ženka ne odlaže jaja u vodu gdje bi prolazili preobrazbu do odrasle životinje, nego na svijet donosi jedno do dva potpuno razvijena potomka s razvijenim plućima sposobna za samostalan život na suhom. Životni vijek im je najmanje deset godina.

Stanište[uredi VE | uredi]

Crni daždevnjak ne zahtijeva vodeno stanište za razvoj, a preferiraju hladna i vlažna planinska staništa. Većinu vremena provodi na skrovitim mjestima u šupljinama, procjepima i rupama. Živi u miješanim šumama (na manjim nadmorskim visinama), ali ga nalazimo i iznad granice drveća, na otvorenijim staništima, ako ima dovoljno povoljnih skrovišta. Aktivni su noću, ali ih se može susresti i danju, u sjeni, osobito za oblačna vremena i nakon kiše.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Parenje crnih daždevnjaka se odvija na suhom, ali u uvjetima visoke vlažnosti. Pri parenja, mužjak ispušta spermatofor (paketić sperme) na tlo, a zatim obuhvaća ženku i polaže je na spermatofor. Ličinke u jajima, unutar majke, nastavljaju svoj razvoj do preobrazbe. Ženka rađa dva potpuno preobražena mlada, dugačka 4 do 5 cm. Trudnoća na nižim nadmorskim visinama (650 – 1000 m/nm) traje dvije godine, a na višim (1400 – 1700 m/nm) i tri godine. Ličinke se hrane vlastitim žumanjkom, zatim neoplođenim jajima, a na kraju posebnom hranom koju izlučuje stijenka maternice.

Prehrana[uredi VE | uredi]

Odrasli se hrane mekušcima, gujavicama, stonogama, kopnenim račićima i insektima.

Zaštita od predatora[uredi VE | uredi]

Budući da su otrovni, predatori ih uglavnom izbjegavaju. Otrovom stvaraju parotidne žlijezde te četiri reda otrovnih žlijezda koje se protežu dužinom tijela. Otrov je neurotoksičan, pa bilo koji pokušaj nekog predatora da ih pojede najčešće završava smrću obje životinje.

Zakonska zaštita[uredi VE | uredi]

Crni daždevnjak je zaštićen slijedećim međunarodnim propisima:

  • Direktiva o staništima - Annex IV
  • Bernska konvencija - Appendix II; strogo zaštićena vrsta

U Hrvatskoj, štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena zavičajna svojta".

Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima - Crveni popis: Globalno – Smanjeni rizik (lc).

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Crni daždevnjak
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Crnom daždevnjaku

Izvori[uredi VE | uredi]