Crvena bazga

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crvena bazga
Crvena bazga
Crvena bazga
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Dipsacales
Porodica: Adoxaceae
Rod: Sambucus
Vrsta: S. racemosa
Dvojno ime
Sambucus racemosa
L.

Crvena bazga (crvena zova, lat. Sambucus racemosa), listopadni grm ili manje stablo iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Autohtona je vrsta na velikim dijelovima Europe te u Sjevernoj Americi (Colorado).

Raste na visinama do 1800 metara, obično po svjetlim šumama i šikarama, i uz brdske i planinske putove. Naraste do pet metara visine. Korijen je plitak i dobro razgranjen, cvjetovi su mirisni, sitni, dvospolni i jednodomni. Sirovi plodovi su lagano toksični, crvene boje. Sjemenke su isto otrovne, a sadrže amigdalin i glikozid.

Raširenost[uredi VE | uredi]

Udomaćena je u Europi,te umjerenoj zoni sjeverne Azije,kao i Sjevernoj Americi.Kod nas je znatno rjeđa od crne bazge.

Opis[uredi VE | uredi]

Obično raste kao maleno drvo ili veći grm,visine 2 - 6 metara. Plodovi su ove bazge kao što joj i ime kaže crvene boje. Lišće je svijetlije boje od onog crne bazge.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Bobice su jestive tek u prokuhanom stanju. Sviježi je sok (bez sjemenki, iste su otrovne!) dobar za pripravu limunadi sličnog pića. Sadrži oko 50 mg vitamina C, te oko 2,8 % šećera.Koristi se i kao ljekovita biljka. Može se koristiti i za tjeranje miševa, jer isti ne podnose miris ove biljke.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crvena bazga
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Sambucus racemosa

Izvori[uredi VE | uredi]