Crveni pauk

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crveni pauk
Panonychus ulmi.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Životinje
Koljeno: Člankonošci
Razred: Arachnida
Red: Acari
Podred: Astigmata
Porodica: Tetranychidae
Rod: Panonychus
Vrsta: Crveni pauk
Panonychus ulmi
Koch, 1836
Područje života

Crveni pauk (ili crveni voćni pauk - lat. Panonychus ulmi) je napasnik na biljkama (vinovoj lozi, jabuci, kruški kao i drugom voću) koji se golim okom gotovo ne može uočiti.

Biologija[uredi VE | uredi]

Vrsta prezimljuje u stadiju jajašca na stablima voćki. U proljeće izlaze iz jaja i od svibnja odnosno lipnja pojavljuju se spolno zrele životinje i ljetna jajašca. Ženka polaže oko 20-40 jaja tjedno. Godišnje se smijeni 5 do 7 generacija. Na vinovoj lozi ženka prezimljuje u području zimskog pupa. Velike su 0,5 mm, imaju boju opeke, a na leđima nose karakteristične bijele dlačice.

Opis[uredi VE | uredi]

Dug je svega 0,5 mm. Boje su mu crvena, zelenožuta, žuta i narandžasta. Čini štetu sisanjem, najčešće s donje strane lista. Niska vlažnost zraka pogodna je za širenje crvenog pauka.

Štetnost[uredi VE | uredi]

Crveni pauk kao štetnik koji može prouzročiti značajnije štete na krastavcima u uzgoju u zaštićenim prostorima, prošle godine ekonomski značajne štete nanio je i krastavcima u uzgoju na otvorenom. Razlogom su bile izrazito visoke temperature tijekom lipnja kada je u kontinentalnim područjima i više od desetak dana bilo s temperaturama višim od 30 °C. Crveni pauk grinja je gotovo prozirnog tijela koju mijenjaja ovisno o biljci kojom se hrani. Nalaze se na naličju lista gdje hraneći se uzrokuje pojavu klorotičnih žučkastih ili srebrenastih pjega između nervature lista. Jačanjem zaraze pjege se šire uzrokujući sušenje listova.

Suzbijanje[uredi VE | uredi]

Suzbijati se može akaricidima kao što su Appolo 50 EC u koncentraciji 0,05% ili insekticidima akaricidnog djelovanja kao što je Talstar 10 EC u koncentraciji 0,03%. Karenca navedenih sredstava je 7 dana.