Blagajev likovac
| Blagajev likovac | |
|---|---|
 Blagajev likovac u cvatu | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malvales |
| Porodica: | Thymelaeaceae |
| Rod: | Daphne |
| Vrsta: | D. blagayana |
| Dvojno ime | |
| Daphne blagayana Freyer | |
| Baze podataka | |
Blagajev likovac (lat. Daphne blagayana), nekada zvan i Maslinica,[1] nizak je grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Europe. Zaštićen je u većini zemalja gdje ga se može pronaći, uključujući Hrvatsku, gdje je klasificiran kao osjetljiva vrsta (VU),[2] a od 1952. godine strogo je zaštićen na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.[3]
Blagajev likovac danas se može naći na rijetkim lokalitetima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori, sjeveroistočnoj Italiji, a opisan je i u Rumunjskoj i Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Raste na dolomitu i vapnencu. Najčešće se može naći na planinskim livadama, na visinama do 1900 metara, a rjeđe u grabovim šumama, na kršu ili svjetlijim crnogoričnim šumama.
U hrvatskoj ga se može naći samo na Žumberačkoj gori (u predjelima uz potok Sušicu, te Samoborskom gorju, među ostalim i na brdu Oštrc gdje je viđen, prvi put u Hrvatskoj, i to 1888. godine) i na Medvednici.[4]
Niski je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Listovi su vazdazeleni, kožasti i sjajni, izduženi s malom bodljicom na vrhu. Cvjetovi su u obliku gustog cvata. Cvjeta u travnju i svibnju.[4]
Otkriven je u okolici mjesta Polhov Gradec u Sloveniji, 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Rihardu Blagaju, botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta, nakon što su mu je lokalni ljudi donijeli. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II. Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk, u podnožju Polhograjskog hribovja, gore na kojoj je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.[5]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2013. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120131/dzzp201201311325180.pdf
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2014. Pristupljeno 21. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- http://www.cvijet.hr/content.aspx?GID=2&id=37 Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. travnja 2014. (Wayback Machine)