David Brewster

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
David Brewster
David-Brewster.jpg
Rođenje 11. prosinca 1781.
Jedburgh, Škotska, Ujedinjeno kraljevstvo
Smrt 10. veljače 1868.
Allerby, Cumbria, Ujedinjeno kraljevstvo
Državljanstvo Škot
Polje Fizika, matematika
Astronomija
Institucija Sveučilište u Edinburghu,
Sveučilište u St Andrewsu (Škotska)
Alma mater Sveučilište u Edinburghu
Poznat po Brewsterovo pravilo,
Kaleidoskop
Istaknute nagrade Član Kraljevskog društva (1815.)
Copleyeva medalja (1815.)

David Brewster (Jedburgh, 11. prosinca 1781. – Allerby, 10. veljače 1868.), škotski fizičar. Istraživao refrakciju (lom svjetlosti) i polarizaciju svjetlosti. Našao je pravilo prema kojemu je lomljena zraka potpuno linearno polarizirana ako svjetlost pada na ravnu plohu pod takvim kutem (Brewsterov kut) da su reflektirana i lomljena zraka okomite. Upadni kut α zrake svjetlosti je Brewsterov kut ako je:

gdje su: n1 i n2 - indeksi loma sredstava. Na primjer Brewsterov kut za zrakstaklo približno je 56°.

Brewster je izumio kaleidoskop (1817.) i usavršio stereoskop (1839.). Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1815. i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1821. [1]

Brewsterov zakon[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Brewsterovo pravilo

Brewsterovo pravilo je pravilo prema kojemu je lomljena zraka (refrakcija) potpuno linearno polarizirana ako svjetlost pada na ravnu plohu pod takvim kutem da su odbijena (reflektirana) i lomljena zraka okomite.

D. Brewster je ispitivanjem dokazao da od nepolariziranog vala svjetlosti refleksijom na prozirnom sredstvu nastaje polarizirani val samo onda, kad je kut između reflektirane (polarizirane) i lomljene zrake pravi kut, to jest kada je:

Budući da je indeks loma n:

a iz prvog izraza izlazi:

to je:

pa je:

Prema tome Brewsterov zakon glasi: Ako je tangens kuta upadanja nepolarizirane zrake na neko prozirno sredstvo jednak indeksu loma toga sredstva, onda je reflektirana zraka potpuno (totalno) polarizirana.

Kako je indeks loma stakla n = 1,53 to iz jednadžbe n = tg α izlazi da je kut totalne polarizacije za staklo α ≈ 57°. Reflektirana svjetlost je polarizirana i kod drugih upadnih kutova, ali samo djelomično. Refleksijom na vodi nastaje potpuna polarizacija kada je tg α = 4/3, odnosno α ≈ 53°. Kut upadanja α, za koji je odbijena (reflektirana) zraka potpuno (totalno) polarizirana zove se kut potpune polarizacije. Titranje u polariziranoj zraci, koja se odbije refleksijom nepolarizirane svjetlosti je okomito na ravninu upadanja. [2]

Kaleidoskop[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kaleidoskop

Unutrašnjost kaleidoskopa.

Kaleidoskop (eng. kaleidoscope, od grč. εἶδος: slika) je optička naprava, cijev duž koje su postavljena najčešće tri pravokutna zrcala, međusobno nagnuta pod oštrim kutom, obično od 60° ili 72°. Na jednoj je strani cijevi otvor za promatračevo oko, a na drugoj prozirna komorica u kojoj se nalaze šarena stakalca ili neki drugi sitni pomični predmeti. Kako cijev se vrti (rotira), sitni predmeti na njezinu kraju mijenjaju položaje, a višestrukom refleksijom nastaje niz centralnosimetričnih figura, koje tvore vrlo lijepe slike. Izumio ga je i patentirao David Brewster 1817. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Brewster, David, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.
  3. kaleidoskop, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.