Vidi kôd stranice Demokratska stranka (SAD)

{{izvor}}{{Infookvir politička stranka
| ime                        = Demokratska stranka
| izvorno_ime                = Democratic Party
| logo                       = US Democratic Party Logo.svg|
| veličina                   = 200px
| zastava                    = Democratic Party (USA) Flag.svg
| predsjednik                = [[Joe Biden]]
| vođa                       = [[Jaime Harrison]]
| dužnosnik1 titula          = Voditelj manjine u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|Zastupnič]]kom domu
| dužnosnik1 ime             = [[Hakeem Jeffries]]<ref>[https://www.britannica.com/biography/Hakeem-Jeffries Hakeem Jeffries], britannica.com, pristupljeno 26. siječnja 2023.</ref>
| dužnosnik2 titula          = Voditelj većine u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat]]u
| dužnosnik2 ime             = [[Charles Schumer]]
| glavni tajnik              =
| glasnogovornik             = [[Hakeem Jeffries]]
| osnivač                    =
| slogan                     =
| osnovana                   = 1792. (povijesno)<br />1828. (moderno)
| raspuštena                 = 
| prethodnik                 =
| nasljednik                 =
| sjedište                   = [[Washington D.C.]]
| država                     = [[Sjedinjene Američke Države]]
| glasilo                    = 
| podmladak                  = 
| studentsko krilo           = Fakultet demokrata Amerike
| mladež                     = Mladi demokrati Amerike
| broj_članova               = 80 milijuna
| broj_članova_godina        = 2017
| ideologija                 = {{unbulleted list|class=nowrap| '''Većina:'''<br>[[socijalni liberalizam]]}}  {{unbulleted list|class=nowrap| '''Frakcije:'''<br>[[socijaldemokracija]]<br />[[treći put]]<br />[[progresivizam]]<br />}}
| religija                   =
| položaj                  = [[lijevi centar]]
 |tijelo1 = Senat Sjedinjenih Američkih Država
 |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|48|100}}
 |tijelo2 = Zastupnički dom Sjedinjenih Država
 |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|221|435}}
| boje                       = [[plava]]
| službena_stranica          = http://www.democrats.org/
| napomena                   = 
}}

'''Demokratska stranka''' (''Democratic Party'') jedna je od dvije vodeće stranke [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], zajedno s [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskom strankom]]. Demokratska stranka vuče podrijetlo iz [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanske stranke]] koju su [[1792.]] osnovali [[Thomas Jefferson]] i [[James Madison]], no današnju stranku je službeno su [[1828.]] godine osnovale pristaše [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]], što ju čini najstarijom političkom strankom s kontinuiranim djelovanjem na svijetu.

Kad je nastala u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], to je bila [[konzervatizam|konzervativna]] stranka koja je propagirala [[ekonomski liberalizam]] te se bavila [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] interesima [[ropstvo|robovlasničkog]] [[Jug SAD-a|Juga]]. Ostala je dominantna sve do [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]], kad su se mnogi ''Demokrati'' našli na strani poražene [[Konfederacija Američkih Država|Konfederacije Američkih Država]]. Tada je prevlast na razini federacije preuzela, u to vrijeme liberalna, [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]], dok su se ''Demokrati'' bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima.

Na predsjedničkim izborima [[1912.]], [[Theodore Roosevelt]] se natjecao kao kandidat liberalne [[Progresivna stranka|Progresivne stranke]] (kasnije je postao član Republikanske), što je naposljetku dovelo do zamjene političkih platformi između ''Demokrata'' i ''Republikanaca''. [[1913.]], [[Woodrow Wilson]] je izabran kao prvi fiskalno progresivni predsjednik iz redova ''Demokrata''. Od [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], Demokratska stranka je započela promovirati [[socijalni liberalizam]] i [[Socijalna pravda|socijalnu pravdu]].

Danas su ''Demokrati'' u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]u u većini [[Progresivizam|progresivci]] i [[Politički centar|centristi]] te u manjoj, zanemarivoj mjeri [[Konzervativizam|konzervativci]]. Stranačka filozofija suvremenog liberalizma zagovara društvenu i ekonomsku jednakost u kombinaciji sa [[Socijalna država|socijalnom državom]]. Stranka se zalaže za intervenciju države u gospodarstvo te povećanje regulacije tržišta. Programi, kao što su podrška [[sindikat]]ima, pristupačne školarine, [[univerzalna zdravstvena zaštita]] i jednake mogućnosti za sve, [[zaštita potrošača]] i [[zaštita okoliša]], čine jezgru gospodarske politike stranke. Demokratska stranka se udružila s manjim liberalnim regionalnim strankama diljem SAD-a, kao što su Farmersko-laburistička stranka u [[Minnesota|Minnesoti]] i Nestranačka liga u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].

Dugo u 20. stoljeće, stranka je unutar sebe imala i konzervativna pro-poslovna i južnjačka konzervativno-populistička anti-poslovna krila. Koalicija Nove pogodbe (1932-1964) dobila je snažnu potporu birača europskog podrijetla od kojih su mnogi bili katolici iz urbanih sredina. Nakon Franklina Roosevelta, stranačko pro-poslovno krilo se održalo jedino među članstvom u državama Juga. Nakon rasnih previranja 1960-ih i daljnjeg skretanja stranke ka socijalnom liberalizmu, većina južnjačkih bijelaca i mnogi katolici sa Sjevera su se okrenuli Republikanskoj stranci na predsjedničkim izborima. Nakon 1970-ih, nekoć značajan element radničkih sindikata postao je manji te je pružao manju podršku stranci. Tijekom 1990-ih, bijeli [[Evangelička Crkva|evangelici]] i južnjaci postali su skloni konzervativnoj Republikanskoj stranci na državnoj i lokalnoj razini nauštrb sve liberalnije Demokratske stranke. Rasne i etničke manjine, kao što su američki Židovi, [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] i [[Afroamerikanci]], imaju tendenciju podržavati Demokratsku stranku mnogo više nego Republikansku, dajući Demokratskoj stranci značajnu prednost po pitanju broja članova (80:68).

Ulaskom u 21. stoljeće, Demokratska stranka nastavlja gubiti svoje konzervativno krilo, što je kulminiralo izborima 2010. godine, kada je Koalicija plavog psa (Blue Dog Coalition) izgubila većinu svojih zastupnika. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast 2017. godine, Demokratska stranka uspješno pridobiva veći broj visoko obrazovanih osoba na svoju stranu, a stagnira među radničkom klasom i nisko obrazovanim stanovništvom.

Petnaest ''Demokrata'' obavljalo je dužnost [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]]: prvi je bio sedmi predsjednik [[Andrew Jackson]] ([[1829.]] – [[1837.]]) dok je [[Grover Cleveland]] služio dva mandata ([[1885.]] – [[1889.]] i [[1893.]] – [[1897.]])  te se stoga broji kao 22. i 24. predsjednik. Najnoviji je bio 44. predsjednik [[Barack Obama]] (2009 - 2017). Franklin Delano Roosevelt jedini je američki predsjednik koji je na dužnost biran četiri puta ([[1933.]] – [[1945.]]).

==Političke pozicije==
===Ekonomska politika===
*Proširenje programa socijalne zaštite.
*Povećanje poreza na kapitalnu dobit i poreza na dividendu na iznad 28%. 
*Smanjenje poreza za pripadnike niže i srednje klase te male tvrtke. 
*Promijena poreznih pravila kako bi se zaustavio odljev radne snage.
*Povećanje savezne minimalne plaće.
*Modernizacija i proširenje pristupa javnom obrazovanju i osiguravanje univerzalnog predškolskog obrazovanja.
*Uvođenje univerzalne zdravstvene zaštite. 
*Povećanje ulaganja u razvoj infrastrukture.
*Povećanje ulaganja u znanstveno-tehnološka istraživanja i razvoj. 
*Proširenje korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenje uporabe fosilnih goriva.
*Uvođenje poreza na ugljik. 
*Reformiranje sustava studentskih zajmova i omogućavanje njihova refinanciranja. 
*Osiguravanje jednake plaće za jednak rad bez obzira na spol, rasu ili nacionalnost. 

===Socijalna politika===
*Zadržavanje neutralnosti mreže.
*Provođenje reforme financiranja izbornih kampanja te sveobuhvatna izborna reforme. 
*Zadržavanje prava glasa i jednostavan pristup glasanju.
*Uvođenje istospolnih brakova i životnih partnerstava.
*Omogućavanje pristupa pobačaju i ženskoj reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti.
*Reforma imigracijskog sustava i olakšavanje dobivanja državljanstva.
*Strože kontrole i regulacije za nositelje oružja.
*Poboljšavanje zakona o privatnosti i ograničavanje nadzora vlasti.
*Protivljenje mučenju.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Američke političke stranke]]