Prijeđi na sadržaj

Pješčana dina

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dina (reljef))
Dina u Namibiji.
Dina u Maroku
Dine u Alžiru
Satelitski snimak raznih dina u Murzuku, Libija
Dina Rubjerg Knude, (Sjeverno more)
Dina (Baltičko more)

Pješčana dina ili pješčana sipina je uzvisina koja je nastala nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar. Dine nastaju kod nazočnosti pijeska i nedostatku biljnog pokrova, uglavnom u suhim područjima, ali također se mogu pojaviti i u vlažnim područjima gdje je uklonjena ili ne postoji vegetacija.

Nastanak dina

[uredi | uredi kôd]

Nastanak dina se može objasniti poučkom kojeg je otkrio Hermann von Helmholtz: "pri gibanju čestica fluida medija različitih gustoća jednog pored drugog, dolazi do nastanka vala u obliku granične plohe." Dine mogu dosegnuti do znatnih dimenzija i debljina, a valovi na površini obično imaju tek nekoliko centimetara, uz proširenje u rasponu decimetra.

Područja dina

[uredi | uredi kôd]

Područja u svijetu gdje se nalaze dine općenito se podijeljene prema klimatskim zonama ili po posebnim slučajima:

Vrste dina

[uredi | uredi kôd]

U geomorfologiji može se razlikovati između različitih vrsta dina ovisno o različitim smjerovima i brzini vjetra, debljine vegetacijskog pokrova i količine dotoka pijeska.[1]

Unatoč svim redovitim oblicima neravnomjerne dine spadaju među najčešće oblike. Uzroci su različiti.

Među najviše dine u svijetu spadaju s preko od 200 m visine sipine u pustinji Namib u namibijskom nacionalnom parku Namib-Naukluft. Južno od pustinje Gobi najviši vrh dime je Biluthu s gotovo 520 m visine. Vjerojatno je stabilizirana od vlage iz tla. Istodobno tamo se i nalaze najstarije dine u svijetu. Pretpostavlja se da su temelji tih dina stare oko 5 000 godina. Smatraju se turističkim atrakcijama.

Rub Al-Chali je najveća pješčana pustinja na svijetu. Tamo pješčane dime pokrivaju površinu od 500.000 kvadratnih kilometara, a dina Tel Moreeb doseže visinu i do 300 metara[2]

Najveća putujuća dina Europe je Dune du Pyla s trenutno 117 metra visine, a nalazi se u Francuskoj 60 km od Bordeauxa. Velike dine se nalaze Litvi kod Nide i u Nacionalnom parku Slowinski u Poljskoj s 42 m. U Danskoj postoje velike pješčane dine kao primjerice Råbjerg Mile.

"Pjevanje" dina

[uredi | uredi kôd]

Pojava pjevajućih dina postoji u gotovo svim pustinjama svijeta. Zvuk nastaje zbog sklizajućeg pijeska. Može čuti na više od 10 milja i trajati do 15 minuta.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. http://www.geo.fu-berlin.de/fb/e-learning/pg-net/themenbereiche/geomorphologie/aelisches_system/duenen/duenentypen/index.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2010. (Wayback Machine) (20. ožujka 2010.)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2007. Pristupljeno 30. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pješčana dina