Prijeđi na sadržaj

Fluid

Izvor: Wikipedija
Stvaranje kuglastih kapljica tekuće vode smanjuje površinu, koja je rezultat površinske napetosti tekućina.
Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike sila tlačenja na gornjoj i donjoj plohi, nastaje rezultanta zvana uzgon.

Fluid (lat. fluidum: tekućina) je kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj. Od klasičnih agregatnih stanja, u fluide spadaju tekućine i plinovi, a od specijalnih agregatnih stanja plazma, suprafluidi, suprakritični fluidi, itd.

Privlačne sile među česticama u fluidu slabije su od sila među česticama čvrste tvari, ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu viskoznost. Između fluida velike viskoznosti i amorfne čvrste tvari granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, površinska napetostkapilarnost i ostale posljedice međumolekularnih sila zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se mehanika fluida, koja se dijeli na hidromehaniku (hidrostatiku i hidrodinamiku) i aeromehaniku.[1]

Mehanika fluida

[uredi | uredi kôd]

Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatikuhidrodinamiku. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stlačivost plinova zanemariva.

Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću (Daniel Bernoulli, Jean le Rond d'Alembert, Leonhard Euler). Prvo se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja idealna ili savršena tekućina, to jest tekućina bez trenja, nestlačiva i nerastezljiva. Mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja trenja, što je rezultiralo potragom za otkrivanjem zakona prema kojima se vladaju realni fluidi (hidraulika). Rješavanje problema hidromehanike može biti matematički složeno pa se danas najčešće koriste numeričke metode i računala.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. fluid, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. hidromehanika ili mehanika fluida, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.