Dirichletov princip

Dirichletov princip ili princip golubinjaka jednostavan je i djelotvoran kombinatorni princip kojeg je prvi formulirao i koristio njemački matematičar Dirichlet otprilike 1834. godine pod nazivom Schubfachprinzip.[1]
Naime, Dirichletov princip navodi da ako se n golubova smjesti u m golubinjaka, pri čemu je n>m, onda postoji najmanje jedan golubinjak u kojem se nalaze barem dva goluba.
Apstraktna definicija gore navedenog je da, ako je potrebno rasporediti više od n objekata u n nepraznih skupova, onda će barem jedan skup sadržavati više od jednog elementa. Alternativno, ni jedna funkcija iz skupa koji ima više od n elemenata u skup koji ima n elemenata ne može biti injektivna.
Dirichletov princip — slaba forma[uredi | uredi kôd]
Neka je prirodan broj. Ako predmeta bilo kako rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadrži barem dva predmeta.
Dokažimo tvrdnju kontradikcijom: pretpostavimo da ne postoji kutija koja sadrži više od jednog predmeta. To znači da svaka od kutija sadrži ili jedan ili nijedan predmet. Označimo s broj praznih kutija. Vrijedi . Tada će broj kutija koje sadrže jedan predmet biti . To bi značilo da je ukupan broj predmeta smještenih u kutija jednak , a to je u kontradikciji s pretpostavkom da želimo smjestiti predmet u n kutija, a .
Zato je naša pretpostavka o nepostojanju kutije koja sadrži više od jednog predmeta pogrešna! Valja uočiti da Dirichletov princip daje samo egzistenciju kutije s barem dva predmeta, ne i algoritam njenog pronalaska.
Označimo s broj elemenata skupa . Dirichletov princip može se iskazati i ovako:
- Neka su i konačni skupovi, takvi da je , a neko preslikavanje. Tada nije injekcija, tj. postoje , , takvi da je .
Vrijedi:
- Neka su konačni skupovi sa neko preslikavanje. Tada je injekcija.
Dirichletov princip — jaka forma[uredi | uredi kôd]
Ako je predmeta razmješteno u kutija, onda barem jedna kutija sadrži predmet.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ https://hrcak.srce.hr › filePDF Web-rezultati Dirichletov princip