Divovska veta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Divovska veta u zarobljeništvu.
Divovska veta u zarobljeništvu.

Divovska veta (lat. Deinacrida heteracantha) je vrsta golemog neletećeg cvrčka s Novog Zelanda.Endemska je vrsta otoka Little Barrier. Najteži je kukac na svijetu i primjer je otočnog gigantizma. Postoji jedanaest vrsta divovskih veta od kojih je divovska veta s otoka Little Barrier najveća. Pretežno je noćna vrsta.Hrani se lišćem.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime roda Deinacrida na grčkom jeziku znači "užasni skakavac".Na jeziku lokalnih Maora ime divovske vete wetapunga znači "bog ružnih stvari".

Opis[uredi VE | uredi]

Divovska veta može težiti do 71 g,ali većina ih teži 9-35 g.Prosječna dužina tijela je od 7.5 do 10 cm.Ženke su mnogo veće od mužjaka.Imaju bodljikave stražnje noge sa kojima mogu zadati snažan udarac i kratke ali snažne čeljusti.U usporedbi sa ostalim cvrčcima imaju relativno kratke antene.Uglavnom nemaju krila.Dok rastu povremeno presvlače egzoskelet te im naraste novi.Raspon noga kod odrasle jedinke može biti i 20 centimetara. Smeđe je ili tamnosmeđe boje.

Stanište[uredi VE | uredi]

Divovska veta živi u šumama otoka Little Barrier u Novom Zelandu.Odrasle jedinke žive na stablima ali ženke se spuštaju na tlo da bi položile jajašca.Nekoć su bili rasprostranjeni i u šumama sjevernog Novog Zelanda uključujući Northland i Auckland.

Prehrana[uredi VE | uredi]

Dok ostale vete jedu kukce,divovska veta je pretežno biljojed odnosno listožder.Osim lišća ,ako joj se ponudi, rado će pojesti neko voće ili povrće kao na primjer mrkvu.Aktivni su uglavnom noću i žive nomadski odnosno sele sa lokacije na lokaciju u potrazi za partnerom ili novim izvorom hrane.Ispod drveća ostavlja velike skupine izmeta pa ga je tako veoma lako pronaći.

Grabežljivci[uredi VE | uredi]

Polinezijski štakori jedna su od glavnih prijetnji za populaciju divovskih veta.Love ih noću,predstavljaju im konkurenciju za hranu i izmjenjuju njihov životni prostor.Kada su 2004 uklonjeni iz otoka populacija divovske vete ponovno je obnovljena. Ptica tieke lovi vete danju.Ostali grabežljivci divovske vete su tuatare,macaklini,kiwi koji vete love tijekom noći i vodomari tijekom dana.

Razmnožavanje i životni ciklus[uredi VE | uredi]

U usporodbi s većinomm kukaca,vete sporo rastu i razmnožavaju se.Životni vijek im je dvije godine. Kopulacija počinje ujutro i nastavlja se tijekom dana.Ženke noću silaze sa stabla i polažu jajašca na toplome,vlažnome tlu i zakapa ih 5 centimetara duboko u zemlju.Jajašca su raspoređena u grupama od pet i 7 milimetara su duga.Inkubacija jajašaca prosječno traje 125 dana.Tek izlegnute jedinke duge su oko 5 milimetara.Tijekom svoga života oko 10 puta će odbacivati egzoskelet i pritom rasti.Nakon desetog presvlačenja biti će dugi 7-8 centimetara.Nakon trećeg presvlačenja moguće je razlikovati mužjaka i ženku a nakon šestog razlike postaju očite.Deinacrida heteracantha za razliku od ostalih vrsta iz roda Deinacrida prolazi kroz jedno presvlačenje više.Kod ove vrste nije zapažen nikakav oblik udvaranja tijekom parenja Prepoznavanje spolova se odvija tek pri fizičkom kontaktu.

Obrana[uredi VE | uredi]

Divovska veta prevelika je da bi skakala ili letjela pa proizvodi piskutav zvuk kako bi uplašila predatore.Frekvencija zvuka je obicno 20 kilohertza.Ako to ne uspije,može napasti svojim bodljikavim nogama i uzrokovati bolnu ozljedu.Ugrist će čovjeka(ili bilo koju drugu prijetnju) samo ako je i najmanje izazvana.

Ugroženost[uredi VE | uredi]

Divovske vete su na IUCN-ovoj crvenoj listi označene kao ranjiva vrsta uglavnom zbog brojnih prirodnih neprijatelja a manjim dijelom zbog gubitka staništa.Od 2008. započet je program uzgoja u zatočeništvu. Uspješno je uzgojena u Butterfly Creeku i Auckland Zoo-u.2014 pušteno je 150 primjeraka u divljinu na Tiritiri Matangi i Motorui.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Vete imaju slušne otvore na svojim koljenima
  • Postoji preko 70 vrsta veta i sve žive na Novom Zelandu.
  • Istraživač Mark Moffett postao je poznat po videu kojeg je snimio i objavio na internetu.Video prikazuje veliki primjerak divovske vete kako jede mrkvu.