Prijeđi na sadržaj

Donji Varoš (Kotor Varoš)

Izvor: Wikipedija

Donji Varoš je, po starini, drugo naselje – mahala – u Kotor-Varošu. Kao i ostali varoši u Regionu, nastao je uz mjesnu tvrđavu. Naseobina Varoš razvijala se uz Kotor, koji je od osnutka bio stolno mjesto porodice Hrvatinića.[1] [2] Prema izvorima iz osmanlijske i austrougarske vladavine, Varoš (uključujući i Donji Varoš) se deklinirao kao imenica muškog roda.[3][4]

Donji Varoš obuhvata sjeveroistočni dio nekadašnje ulice Idriza Masle (danas Svetozara Miletića), do potoka Uzlomac (desna pritoka Vrbanje), uključujući i Varošku džamiju (u današnjoj ulici Cara Dušana) i nekada kultno sastajalište mladeži i penzionera: kafe-bar i disko klub "Kesten".

Donji Varoš se brže urbanizirao od naselja Kotor, ispod same utvrde, a do dans je razvio i industrijsku zonu.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, naziv ovog naselja se spajao s nazivom Kotor – u Kotorvaroš.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Džamija u Donjem Varošu otvorena je 1938. godine, na zemljištu koje je vakufnamom poklonila porodica Imamović. Muho Imamović uvakufio je na dijelu svog posjeda i harem džamije, uključujući i džematsko mezarje. Srpske (para)vojne i policijske snage srušile su džamiju do temelja, 1992.

U anarhiji koja je nastala tokom oslobađanja Kotor Varoša, 1945, ubijeno je 13 mladića (uzrasta 13-18 godina) iz kotorvarskih muslimanskih porodica i hodža Semiz. Za zločin su okrivljeni članovi porodice Fazlić, koji su kasnije degradirani.[1]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Donji Varoš je zadesila ista sudbina kao i ostala nesrpska naselja u dolini Vrbanje. Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[5][6][7][8][9] Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Kao posebna popisna jedinica, Varoš se prvi puta izdvaja 1931. godine.

Kotor-Varoš[10]
Naselje↓/Religija Muhamedovci Istočno-pravoslavni Rimo-katolici Jevreji Ukupno
Čepak 10 15 236 261
Kotor katolički
(Zagrađe)
7 104 111
Kotor turski 184 5 20 209 418
Kotorište 6 42 201 1 250
Slatina na Vrbanji 69 69
Varoš 270 21 9 300
Ukupno 470 90 639 210 1409

Poznatije starosjedilačke prodice iz Donjeg Varoša su:

  • Alibegović,
  • Beganović.
  • Čauš,
  • Čaušević,
  • Hadžiselimović,
  • Hozić,
  • Imamović,
  • Karaselimović,
  • Mehmedović,
  • Memišević,
  • Omerkadić,
  • Selman,
  • Spahić,
  • Šugić,
  • Zaimović
    i druge

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  2. Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, ISBN 86-7073-1134.
  3. Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.
  4. Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.
  5. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
  6. Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  7. Ivica Grgic. Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varos - bogr001. lijepanasadomovinahrvatska.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2015. Pristupljeno 6. studenoga 2015.
  8. Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varoš - kv018. lijepanasadomovinahrvatska.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2015. Pristupljeno 6. studenoga 2015.
  9. Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
  10. Statistički odsjek Zemaljske vlade, ur. 1912. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910. Sarajevo