Dorpatska biskupija

Izvor: Wikipedija
Dorpatska biskupija
Ecclesia Tarbatensis
vazalna kneževina Svetog Rimskog carstva
[[Livonija|]] Blank.png
1224.1558. POL Inflanty IRP COA.svg [[Vojvodstvo Livonija|]]

Grb

Grb

Lokacija
Dorpatska biskupija (narančasto gore desno) na Zemljovidu Terre Mariane
Glavni grad Dorpat (Tartu)
Religija katoličanstvo
Vlada
Knez -biskup
 - 1224. – 1248. Hermann von Buxhövden prvi
 - 1552. – 1560. Hermann Wesel posljednji
Povijest Srednji vijek
 - uspostavljena 1224.
 - Livonski rat 1558.

Dorpatska biskupija (latinski: Ecclesia Tarbatensis, donjonjemački: Bisdom Dorpat) bila je biskupija katoličke Crkve i teokratska kneževina na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, koja je postojala od 1224. do 1558.

Prostirala se na teritoriju današnjih estonskih okruga Tartu, Põlva, Võru i Jõgeva.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vitezovi Teutonskog viteškog reda zauzeli su estonsku utvrdu Tharbata 1224. i preimenovali je u Dorpat (suvremeni Tartu. Još iste godine premješteno je sjedište estonske biskupije iz Lihule u Dorpat. Dorpatska biskupija bila je do 1255. sufraganska biskupija Nadbiskupije iz Lunda, a od tada je sufraganska biskupija Riške nadbiskupije.[2]

Car Svetog Rimskog Carstva Henrik VI. dodijelio je biskupima Terre Mariane titule kneževa Svetog Rimskog Carstva, pa su oni bili ne samo duhovni već i svjetovni vladari.[2]

Biskupija je propala nakon širenja reformacije 1525. i bijega posljednjeg biskupa 1558. zbog napada Ruskog Carstva.[2]

Teren biskupije je od 1561. domena Poljsko-Litavske Unije, od 1629. Kraljevine Švedske a od 1721. nakon Nystadskog mira Ruskog Carstva.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Bishopric of Courland (engleski). DBpedia. Pristupljeno 9. siječnja 2022.
  2. a b c d Bishopric of Dorpat (engleski). Memim. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2022. Pristupljeno 9. siječnja 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]