Vojvodstvo Livonija

Izvor: Wikipedija
Vojvodstvo Livonija
Księstwo Zadźwińskie
Livonijos kunigaikštystė
Vazalna država Velike Kneževine Litve, kasnije Poljsko-Litavske Unije
Baltic coat of arms.svg
1561.1629. Flag of Sweden.svg
 
POL Inflanty IRP COA.svg

Grb

Grb

Lokacija
Zemljovid Poljsko-Litavske Unije iz 1618. godine
(Livonija je obojena tamnosivom bojom)
Glavni grad Fellin
Politička struktura Vojvodstvo
Veliki vojvoda Litvanije /
Poljsko-litavski kralj
 - 1561.1572. Sigismund II. August (prvi)
 - 1588.1621. Sigismund III. Vasa (posljednji)
Povijest Novi vijek
 - Sporazum iz Vilniusa 28. studenoga 1561.
 - Poljsko-švedski rat 1620.1622.
 - Sporazum iz Altmarka 25. rujna 1629.
Danas dio Flag of Estonia.svg Estonija
Flag of Latvia.svg Latvija

Vojvodstvo Livonija (polj.: Księstwo Zadźwińskie ili Księstwo Inflanckie, lit.: Livonijos kunigaikštystė, est.: Üleväina-Liivimaa hertsogkond, lat.: Pārdaugavas hercogiste, lat.: Ducatus Ultradunensis) poznata i kao Poljska Livonija bila je domena Velike Kneževine Litve, a kasnije Poljsko-Litavske Unije koja je postojala od 1561. do 1621.[1]

Prostirala se po teritoriju današnje sjeverne Latvije i južne Estonije.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom 16. stoljeće Terra Mariana postala je predmetom pretenzija između Kraljevine Danske, Kraljevine Švedske, Ruskog Carstva i Poljsko-Litavske Unije.[2]

Ruski car Ivan IV. Grozni napao je 1558. Terra Marianu i time započeo Livonski rat 1558. - 1583. Istovremeno su i postrojbe Poljsko-Litavske Unije napale jug Terre Mariane.[2]

Nesposoban da se dalje brani veliki majstor Livonskog reda (grana Teutonskog Reda) Gotthard Kettler, predao je 1561. jug Terre Mariane Poljsko-Litavskoj Uniji, koja je ubrzo sekularizirala svoju novu domenu,[2] i kasnije podijelila na dva vojvodstva; Kneževinu Kurlaniju i Semigaliju (dio današnje Latvije između zapadne obale Rijeke Daugave i Baltičkog mora) kao domenu Velike Kneževine Litve i Vojvodstvo Litvaniju (dio sjeverne Latvije i južne Estonije) kao zajedničku poljsko-litavsku domenu.[2]

Nakon Sedmogodišnjeg rata i Livonskog rata, kad je Stjepan Bathory prodro u Rusiju, i primorao je na sklapanje Mira u Jam-Zapoljskom, Poljsko-Litavska Unija učvrstila je svoju vlast u Terra Mariani, ali bez Estonije i Zapadnoestonskog otočja.[2]

Poljske pretenzije na Estoniju i spor oko švedskog prijestolja doveli su do Švedsko-poljskog rata 1601. u kojem je Kraljevina Švedska 1621. zauzela Rigu a potom 1625. i Tartu. Nakon tih poraza Poljsko-Litavska Unija bila je prisiljena prepustiti Kraljevini Švedskoj svoje vojvodstvo.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Duchy of Livonia (engleski). DBpedia. Pristupljeno 16. prosinca 2021.
  2. a b c d e f Inflanty (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 17. prosinca 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]