Drinić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Drinić
Drinić na karti BiH
Drinić
Drinić
Drinić na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°30′25″N 16°27′58″E / 44.507°N 16.466°E / 44.507; 16.466Koordinate: 44°30′25″N 16°27′58″E / 44.507°N 16.466°E / 44.507; 16.466
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 363

Drinić je naselje u zapadnoj Bosni, u općini Petrovac (Republika Srpska).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Drinić se prvi put spominje 19. listopada 1448. kada je pred kaptol u Knin došao plemić Franko, sin Gregorija Kudelića iz Drinića (de Udrinich) na jugu županije Pset, a s njime stigli su plemići Miketa, Andrija, Blaž i Toma, sinovi Stjepana Mišljenovića iz Kolunića. Pred kaptolom i Mišljenovićima izjavio je Franko Kudelić, da je zbog novčanih problema odlučio svoje naslijeđene (baštinske) i njemu založene posjede dati u zalog za šezdeset forinti zlata. О svemu tomu izdao je kaptol zasebno pismo.[1]

Oršići su hrvatska plemićka porodica koja se u pisanim izvorima prvi puta spominje 1420. godine, kada su njezini članovi živjeli na području Unca. 1449 u jednom se dokumentu spominju „Vuseec et Wlathko Orsych de Udrinich", te se po tom zna, da su bili naseljeni i u Driniću. S padanjem Bosne u ruke Turaka, sele se između 1464. i 1472. godine na sjeverozapad, u Goričku županiju, na prostoru današnjeg Karlovca u Hrvatskoj. Kasnije je mađarski kralj Matijaš Korvin god. 1487. Petru Horvatu Oršić i njegovoj braći Jurju, Pavlu i Jakovu izdao povelju, kojom je njima darovao grad Slavetić, pa su se poslije toga Oršići zvali Slavetići.

Nakon pohoda partizana u Bosansku Krajinu i stvaranja oslobođene teritorije poznate kao "Bihaćka republika", u rujnu 1942. u selu Driniću je radila štamparija pa je tako obnovljeno izlaženje lista „Borba“.[2]

Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći:

Ukupno - 363

Privreda[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928
  2. Tito-Selected military works, Vojnoizdavački zavod, 89. str, Beograd, 1966.

Vanjske veze[uredi VE | uredi]