Petrovac (općina u BiH)
| Petrovac | |
|---|---|
| |
| Entitet | Republika Srpska |
| Sjedište | ? |
| Načelnik | ? |
| Površina | 17.8 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
7.865 43,2/km² |
| Pošta | |
Petrovac (srp. Петровац) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od malog dijela prijeratne općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj. Područje opštine obuhvata naseljena mjesta : Drinić – dio, Bunara – dio, Podsrnetica – dio, Bukovača – dio, Bravski vaganac – dio i Klenovac – dio (Statut opštine Petrovac, član 4).
Sadržaj
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Općina Petrovac-Drinić je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovača i Srnetica. Brojni izvori i potoci, još od starih vremena na glasu po dobroj pitkoj vodi izviru na području općine.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]
Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac (Bosanski Petrovac, BiH), Petrovac, Podsrnetica.
Uprava[uredi VE | uredi]
Povijest[uredi VE | uredi]
Područje općine Petrovac (RS) je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada davno vodio do na vrh ovoga brda.
U srednjem vijeku ovo je područje bilo u sastavu hrvatske i ugarske države,[1] sve do pada pod Tursku. 1878 ušlo je u Austro - Ugarsku monarhiju, i konačno 1918 u Kraljevinu Jugoslaviju.
Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutovani u austrijsko - ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.
U 2-om svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.
Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko privredno društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je privredna grana koja je u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog Lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima.
Poznate osobe[uredi VE | uredi]
Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]
U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
U Driniću ima jedna Osnovna škola.
Kultura[uredi VE | uredi]
Sport[uredi VE | uredi]
Reference[uredi VE | uredi]
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Nedovršeni članak Petrovac (općina u BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Petrovac (općina u BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
