Petrovac (općina u BiH)
| Petrovac | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet |  Republika Srpska
|
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 361 |
| Službena stranica drinic.rs.ba | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini | |
Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od manjeg dijela općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj.
Općinsko je središte naseljeno mjesto Drinić.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Općina Petrovac je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovače i Srnetice. Brojni su izvori i potoci.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
| Stanovništvo općine Petrovac | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Srbi | 358 (99,17%) | |||||
| Hrvati | 0 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 3 (0,83%) | |||||
| ukupno | 361 | |||||
Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]
Općinu Petrovac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]
Bravski Vaganac, Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac i Podsrnetica.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Bosanski Petrovac koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Povijest[uredi VE | uredi]
 |
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. |
Područje općine Petrovac je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada vodio do na vrh ovoga brda.
Po doseljenju Hrvata, područje je dio kraljevine Hrvatske, a kasnije i dio hrvatsko-ugarske države, sve do pada pod Tursku[2]. 1878. ušlo je u Austro-Ugarsku. Nakon toga postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, kraljevine Jugoslavije (kao dio Vrbaske Banovine), Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutirani u austrijsko-ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.
U 2. svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[3] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.
Iako je na početku rada, i početkom 20. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko-gospodarsko društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je gospodarska grana koja je u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima.
Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]
U Driniću je spomenik antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Odmah pored ovog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
U Driniću ima jedna osnovna škola.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. ožujka 2020.
- ↑ V. Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, 1928., 1-12
- ↑ Petrovac u NOB, Opštinski SUBNOR, 1974.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
| |||||